Pukovnik nizozemske vojske Konings spornim smatra što Gotovina u zapovijedi o granatiranju Knina 4. augusta ne navodi konkretne vojne ciljeve, nego zapovjednicima topništva naređuje da se pod topničku paljbu stavi grad Knin, zajedno s Gračacom, Benkovcem i Obrovcem.
"To se moglo shvatiti kao naredba da se gađaju civilni ciljevi, jer se ne preciziraju vojni. Takva rečenica otvara mogućnost da se otvori vatra i na nevojne ciljeve", rekao je Konings.
Na upit Gotovinina odvjetnika Grega Kehoa ima li saznanja da su podređeni Gotovini zapovijed krivo shvatili, Konings nije izravno odgovorio.
"Ostavljam mogućnost da postoji razlika između onoga što se dogodilo u praksi i onoga što sam protumačio kao namjeru Gotovine kada je izdavao zapovijed", rekao je Konings.
Pritom je dodao da mu nisu poznati razmjeri civilnih stradanja i šteta na infrastrukturi prilikom bombardiranja tadašnjeg uporišta pobunjenih hrvatskih Srba.
"Ne znam jer nisam bio tamo, ali sudeći prema podacima bilo je (kolateralne štete)", rekao je Konings.
Suđenje generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženima za zločine tokom i nakon akcije Oluja nastavlja se u četvrtak izvođenjem novog svjedoka optužbe.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
