Zapadni zvaničnici: Evropski vojnici koji budu na mirovnoj misiji u Ukrajini će moći uzvratiti vatru Rusima

Prema njihovim riječima, predložene snage imale bi ovlaštenje da se suprotstave ruskim napadima dronovima. To bi važilo iako bi imale odbrambeni mandat i bile raspoređene daleko od linije fronta. Raspoređivanje je za sada samo hipotetičko i uslijedilo bi tek nakon prekida neprijateljstava.

"Jasno je da ćemo zaštititi svoje snage od bilo kakve agresije", rekao je za The Guardian zvaničnik upoznat s pripremama.

Takva pravila ostavljaju mogućnost oružanih sukoba između ruskih i evropskih vojnika i nakon primirja. Nije jasno kako bi Moskva reagovala na takve incidente.

Velika Britanija i Francuska predvode pripreme za snage za stabilizaciju koje bi djelovale izvan NATO-a. Očekuje se da bi ih činile gotovo isključivo evropske zemlje, uz malo ili nimalo američke podrške ako uđu u Ukrajinu.

Komandant snaga, general-pukovnik Tom Bateman, izjavio je da su vlade koje učestvuju posvećene "pružanju čvrstih i obavezujućih sigurnosnih garancija Ukrajini nakon prestanka neprijateljstava".

Jedan od glavnih zadataka bila bi pomoć Ukrajini u obnovi oružanih snaga. Planovi predviđaju i patrole borbenih aviona kao podršku ponovnom otvaranju komercijalnih aerodroma. Predviđeno je i čišćenje mina u Crnom moru pod vodstvom Turske, kako bi se nastavio izvoz žita i druga pomorska trgovina.

Američki predsjednik Donald Trump isključio je slanje američkih vojnika u mirovnu misiju u okviru trajnog sporazuma o primirju.

Evropske snage planiraju se i tako da mogu funkcionisati bez američkih komunikacijskih sistema i tehnologije, uključujući Starlink Elona Muska.

"Nismo ovisni o američkim sistemima", rekao je jedan zvaničnik upitan o satelitskim komunikacijama.

Takav pristup uslijedio je nakon što su SAD prošlog mjeseca Ukrajini na desetak dana ograničile pristup Starshieldu, vojnoj verziji Starlinka. To je poremetilo operacije dronovima srednjeg dometa.

Vježba Koalicija zakazana je za kraj ovog mjeseca u Poljskoj. Na njoj će učestvovati 2.800 vojnika iz 11 zemalja, a cilj je provjeriti koliko brzo bi multinacionalne snage mogle ući u Ukrajinu.

Francuska će poslati 1.500 vojnika iz svoje 1. divizije, a Velika Britanija 300 iz 7. lahke mehanizovane brigade. Učestvovat će i Poljska, Njemačka, Belgija, Estonija, Litvanija, Holandija, Španija, Švedska i Turska.

Vježba dolazi nakon više od godinu planiranja. Provjerit će spremnost, brzinu raspoređivanja i sposobnost različitih vojski da djeluju zajedno.

Diplomatski napori ove jeseni nisu donijeli veći napredak. Za kraj mjeseca planirani su pregovori Rusije i Ukrajine uz posredovanje SAD-a. U međuvremenu obje strane nastavljaju napade na energetska postrojenja.

Odbrambena pravila predložene misije odražavaju rizik da primirje ne zaustavi napade. Ruske snage su i tokom primirja između 2014. i 2022. godine izvodile ponavljane napade manjeg intenziteta.