Zapadne integracije ili ruska orbita: Zašto su parlamentarni izbori u Moldaviji toliko važni?

Rezultati će potvrditi da li će Moldavija, bivša sovjetska republika koja je stekla nezavisnost 1991. godine, nastaviti svoj put zapadnih integracija ili će se vratiti u rusku orbitu, navodi Guardian u svojoj analizi.

Budućnost Moldavije, zemlje od 2,4 miliona stanovnika, smještene između Ukrajine i Rumunije, pomno se prati širom kontinenta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ove sedmice da Moldaviji treba podrška kako bi se spriječilo da padne pod ruski utjecaj, a ta sudbina je već zadesila Gruziju i Bjelorusiju.

"Evropa ne može sebi priuštiti da izgubi i Moldaviju", rekao je Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku.

Moldavija je preuzela preveliku ulogu na diplomatskoj šahovskoj tabli zbog blizine Ukrajini i NATO savezu, preko granice s Rumunijom, ali i zbog svog stava.

Moldavija je 2021. godine izabrala proevropsku, prozapadnu stranku Akcija i solidarnost predsjednice Maje Sandu. Nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu, Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU, osigurala status kandidata u rekordnom roku i sada se nada da će se pridružiti uniji do 2030. godine.

Sada ankete pokazuju da se Sanduina stranka suočava s ozbiljnim izazovom od proruskih ili nominalno proevropskih opozicionih stranaka koje bi joj mogle uskratiti parlamentarnu većinu.

Bez čvrste većine, vlada bi se mogla suočiti s poteškoćama u završetku zahtjevnih ekonomskih i političkih reformi potrebnih za pridruživanje EU, dok se i dalje bori s duboko ukorijenjenim siromaštvom, uporno visokom inflacijom i relativno velikim brojem ukrajinskih izbjeglica.

Maia Sandu, bivša službenica Svjetske banke, obrazovana na Harvardu, osnovala je reformističku stranku desnog centra PAS 2016. godine.

Jedan od njenih najbližih saveznika je Dorin Recean, prozapadni ekonomista i bivši ministar unutrašnjih poslova, koji je postao premijer u februaru 2023. godine.

Njihova stranka PAS suočava se s teškim izazovom od Patriotskog bloka, saveza ljevičarskih, proruskih stranaka u kojem se nalazi bivši predsjednik Moldavije Igor Dodon.

Patriotski blok tvrdi da su evropske integracije prijetnja nezavisnosti Moldavije i traži bliže veze s Rusijom.

Nakon jednomjesečne kampanje, birači će u nedjelju izabrati 101 člana parlamenta po proporcionalnom sistemu.

Ključni za rezultate bit će glasovi dijaspore. Moldavci koji žive u zapadnoj Evropi bili su ključni za uspjeh vladajuće stranke i tijesan rezultat referenduma.

Jedan nepredvidiv faktor je 277.000 registrovanih birača u separatističkoj regiji Pridnjestrovlja, koju kontroliraju proruski separatisti, iako je zvanično dio Moldavije.

Tipično, izlaznost je bila vrlo niska, ali analitičari kažu da Rusija pojačava dezinformacije u regiji.

S obzirom na to da ankete pokazuju da vladajuća stranka PAS ima malu prednost nad Patriotskim blokom, postoji nekoliko mogućih rezultata.

PAS bi mogao izvojevati pobjedu, osiguravajući kontinuitet svog programa reformi vezanih za EU. Međutim, vjerovatniji ishod je da PAS bude prvi, ali da ne osvoji većinu, što bi rezultiralo dugim i teškim pregovorima o formiranju vlade.

Neki analitičari sugerišu da bi se sporne tačke, poput orijentacije vanjske politike, mogle pokazati toliko nerješivim da bi samo novi izbori mogli prekinuti zastoj.

Treća mogućnost je pobjeda proruskog bloka, uz podršku centrističkih stranaka, što bi moglo oslabiti put Moldavije ka EU i program demokratskih reformi.