Slovenski stručnjaci
0

Zaoštravanje šteti slovenskim interesima

FENA
Komplikacije koje izazivaju inicijatori referenduma o ulasku Hrvatske u NATO, te izjava slovenskog parlamenta o granici mogle bi smanjiti i kredibilnost slovenske strane kad je riječ o posredničkoj misiji Europske komisije glede rješavanja pitanja hrvatsko-slovenske granice, ocijenili su u razgovoru za emisiju "Odmevi" Slovenske televizije u petak navečer historičar Janko Prunk i profesor međunarodnih odnosa na ljubljanskom Fakultetu političkih nauka Milan Brglez.

"Obećanje kojim smo se suglasili s primitkom Hrvatske u NATO već je bilo dano i referendum škodi našoj kredibilnosti", rekao je Brglez, dodajući da tzv. "konsenzualna politika" koju sa stranačkim i nestranačkim skupinama u oblikovanju politike s Hrvatskom vodi premijer Borut Pahor može biti "dvosjekli mač" ako nije dobro promišljena nekoliko poteza unaprijed.

"Ako sve nije dobro izračunao, Pahora sada mogu ucjenjivati, a mogu ga i izigrati", rekao je Brglez u vezi s Pahorovim pristankom na amandman Pučke stranke o "spornim teritorijima" koji je unesen u parlamentarnu deklaraciju o granici, te na Pahorove sastanke sa marginalnim strankama koje želi uvjeriti da referendum o ulasku Hrvatske u NATO nije potreban.

Na pitanje je li parlamentarna deklaracija sada obvezujuća i za slovensku izvršnu vlast koja bi morala uspostaviti svoju jurisdikciju na "svojim teritorijima" - kako to sada tumači prvotni inicijator referenduma o ulasku Hrvatske u NATO Marjan Podobnik, Brglez je rekao da je sve ovisno o tome kako izjavu interpretira sam parlament, te da je to ovisno o "političkoj volji" koja će vjerojatno ići u smjeru izbjegavanja sukoba.

Prunk je izjavio da je sadašnje zaoštravanje došlo u krivom trenutku jer će, kako je pojasnio, hrvatsku stranu ponovo staviti u poziciju da inzistira na tome da se granično pitanje preda Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Den Haagu.

"A to je upravo ono što stalno želimo izbjeći jer nam to ne odgovara", rekao je Prunk. Dodao je da se Slovenija u razgraničenju na moru mora pozivati na načelo pravičnosti i povijesne okolnosti po kojima joj pripada veći dio Piranskog zaljeva, dok izlaz na otvoreno more mora zahtijevati kao "zakonita nasljednica Jugoslavije" jer je u vrijeme zajedničke države imala taj izlaz.