U saopćenju Haškog suda stoji kako je u svojoj odluci Žalbeno vijeće odbacilo svih sedam žalbenih osnova koje je Josip Jović podnio te da mu nalaže da plati novčanu kaznu od 20.000 eura u roku od 30 dana od četvrtka, a dopušta mu se da kaznu plati u jednakim ratama od 5000 eura.
Josip Jović je 9. septembra 2005. optužen je za nepoštivanje Haškog suda (ICTY) zbog objave identiteta zaštićenog svjedoka.
Hrvatska policija uhapsila ga je, po nalogu Haškog suda, u oktobru 2005., nakon čega je bio prebačen u pritvor ICTY-a. Na prvom pojavljivanju pred sudom 14. oktobra 2005. izjasnio se da nije kriv, nakon čega je pušten do početka suđenja koje je održano 11. jula 2006.
Bivši glavni urednik Slobodne Dalmacije teretio se da je u decembru 2000. godine objavio identitet i iskaz sa suđenja Tihomiru Blaškiću tada zaštićenog svjedoka optužbe, sadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, te zbog toga što je nastavio objavljivati izvatke iz transkripta svjedočenja koje je svjedok iznio na zatvorenoj sjednici nakon što mu je Međunarodni sud naložio da prestane.
Iako je odbrana na glavnoj raspravi ukazala na činjenicu da je sam Mesić u martu 1998. hrvatskim medijima rekao da je svjedočio protiv Tihomira Blaškića u Hagu, 30. augusta 2006., Jović je proglašen krivim jer je objavio transkripte sa zatvorene sjednice na suđenju Tihomiru Blaškiću.
Raspravno vijeće zaključilo je da je Jović bio svjestan da krši
naloge Haškog suda, rekao je tad predsjednik prvostepenog vijeća Patrick Lipton Robinson, ističući da je sucima to bilo presudno da ga proglase krivim. Sudac je tad presudu obrazložio time što se Jović, nakon zabrane daljnjeg objavljivanja transkipata, čak i hvalio da nastavlja objavljivati tajne transkripte i tako iskazao "krajnji prezir" prema nalogu Haškog suda.
Kao olakšavajuću okolnost vijeće je uzelo javno očitovanje Mesića koji je priznao da je bio svjedok u Hagu čime je implicirano da mu zaštita nije potrebna, pa je i određena kazna bitno manja od maksimalne, jer pravila Haškog suda za nepoštivanje suda propisuju kaznu do sedam godina zatvora ili do 100 hiljada eura.
Međunarodni sud do danas je pokrenuo postupke zbog nepoštivanja suda protiv 19 osoba, među kojima su optuženici, branitelji, svjedoci, novinari i drugi, po optužbama koje uključuju zastrašivanje svjedoka, odbijanje da odgovaraju na pitanja pred sudom, objelodanjivanje povjerljivih sudskih dokumenata i kršenje zaštitnih mjera.
