"Ovaj sporazum predstavlja vrlo značajan korak na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. Vlasti u BiH moraju odlučno nastaviti s provođenjem reformskih procesa bez odugovlačenja, naročito imajući u vidu izvršenje postavljenih ciljeva i uvjeta za transformaciju Ureda visokog predstavnika u Ured specijalnog predstavnika Evropske unije“, navodi se u zaključcima o Bosni i Hercegovini.
U zaključcima lidera EU o pojedinim zemljama balkanskog područja proces proširenja u kontekstu mogućih posljedica irskog odbacivanja Lisabosnkog reformskog ugovora se ne spominje. O tome će, kako se očekuje, biti usvojeni posebni zaključci po okončanju debate o traženju izlazne strategije iz institucionalne krize EU kojom je blokiran proces prijema novih članica, a što bi, ako blokada potraje, najveću štetu moglo nanijeti Hrvatskoj, koja planira da s pregovorima o pristupanju Uniji završi već do kraja naredne godine.
Kasno sinoć francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji 1. jula preuzima ulogu predsjedavajućeg EU, izjavio je, međutim, da u ovom času nema nikakvoga smisla govoriti o nastavku procesa proširenja ako EU nema legalni osnov.
"To ne znači da imamo išta protiv Hrvatske ili bilo koje od država Balkana. Ja sam čak prvi za pridruživanje balkanskih zemalja EU zbog zajedničke sigurnosti, ali za to su nam potrebne institucije da bismo mogli da primimo nove članice. Mislim da je ovo poruka s kojom se slaže i većina ljudi u Evropi“, izjavio je Sarkozy.
Istu izjavu dopisniku radija Deutsche Welle u petak je dao i jedan od visokih francuskih diplomata u sjedištu EU, dodajući da će se „Francuska zalagati za ratifikaciju Lisabonskog reformskog ugovora upravo zato da bi se što prije nastavio proces proširenja ka jugoistoku Evrope. Isti diplomat je dodao i da se pregovori o pridruživanju ili pristupanju „tehnički nastavljaju onom dinamikom koju su zemlje kandidati ili potencijalni kandidati sposobne pratiti“.
O tri glavne teme dvodnevnog samita, debata se također privodi kraju u uvjerenju da će do oktobarskog sastanka na vrhu sve biti mnogo jasnije. Sasvim očekivano, u prvi plan su u protekla dva dana izbile posljedice irskog odbijanja Lisabonskog reformskog ugovora i nastojanja većine evropskih lidera da se očuva unutrašnje jedinstvo.
Evropskim građanima su, međutim, mnogo ozbiljniji problemi galopirajućeg rasta cijena nafte i sve skuplja hrana, pa će se, u skladu s današnjim zaključcima Evropskog vijeća, po ovim pitanjima mnogo više i hitrije baviti izvršni organi Unije, prvenstveno Evropska komisija, koja je već predložila hitan program mjera za borbu protiv novih poskupljenja.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
