Žalbena rasprava održat će se 21. januara kada će svoje argumente iznijeti branitelji dvojice bivših zapovjednika u JNA i 23. januara kada će svoje argumente iznijeti tužiteljstvo.
Prvostepeno vijeće Haškog suda 27. septembra 2007. osudilo je bivšeg zapovjednika Operativne skupine Jug JNA Milu Mrkšića na 20 godina zatvora, majora Veselina Šljivančanina na pet godina zatvora, dok je kapetan Miroslav Radić oslobođen optužbi. Sva trojica zapovjednika Jugoslavenske narodne armije bila su optužena za masovni pokolj počinjen na Ovčari 20. novembra 1991., nakon pada Vukovara.
Presuda je izazvala snažne negativne reakcije hrvatske javnosti i vlasti a hrvatski pravni stručnjaci kritizirali su rad tužiteljstva smatrajući da je presuda bila posljedica i pogrešnih pravnih kvalifikacija zločina za koje su trojica zapovjednika bivše JNA bili optuženi.
Mrkšić je proglašen krivim za pomaganje ubistava, mučenja i okrutnog postupanja i dosuđena mu je kazna od 20 godina zatvora.
Šljivančanin je proglašen krivim za pomaganje mučenja i okrutnog postupanja prema zarobljenicima na Ovčari te mu je dosuđena kazna od pet godina zatvora.
Radić je oslobođen po svim tačkama optužnice.
Sudsko vijeće je u presudi ustvrdilo da na Ovčari nisu ubijeni civili, nego da je riječ o ratnim zarobljenicima dovedenima iz vukovarske bolnice. Prema sudskom vijeću, ubojstvo 194 osobe, koje su poimenice navedeni u optužnici, izvršile su Teritorijalna obrana (TO) i srpske paravojne snage.
Stoga su optuženi oslobođeni optužbe da su izravno odgovorni za pokolj i za odvođenje oko 300 osoba iz vukovarske bolnice na Ovčaru, gdje ih je pobijeno najmanje 264.
"Zločin ubojstva počinjen je u noći nakon povlačenja svih snaga vojne policije JNA s Ovčare nakon naredbe Mile Mrkšića", kaže se u presudi u kojoj je utvrđeno da je Mrkšić zapovijedio 19. novembra 1991., a njegovu naredbu proveo Šljivančanin, da se zarobljenici izvedu iz vukovarske bolnice te su odvedeni na Ovčaru. Međutim, prema Sudu, Mrkšić je promijenio mišljenje ujutro 20. studenoga i promijenio zapovijed. Mrkšić je donio odluku o povlačenju vojne policije, koja je, dok je bila uz autobuse, neefikasno čuvala zarobljenike. Učinak te odluke bio je da se zarobljenici prepuste srpskoj TO. Sudsko vijeće zaključilo je da Šljivančanin i Radić nisu ni na koji način sudjelovali u postupku donošenja odluke o povlačenju vojne policije.
Šljivančaninovu odgovornost sudsko vijeće vidjelo je u tome što je, kao osoba nadređena vojnoj policiji koja je trebala štititi zarobljene, ignorirao opasnosti koje su prijetile evakuiranim zarobljenicima iz vukovarske bolnice od pripadnika TO i paravojnih snaga.
Sud je odbacio dijelove optužnice koji govore da su optuženi bili uključeni u zajednički zločinački pothvat jer nije pronašao izravnog dokaza koji to potvrđuje, prenijala je Hina.
Šljivančaninu je nakon presude Haški sud odobrio puštanje na privremenu slobodu i on je od 16. decembra 2007. u Srbiji.
