Prema izvještajima francuske televizije France 2 i talijanske RAI UNO iz Toyaka, japanskog ljetovališta u kojem se danas održava samit G-8 (osam najbogatijih zemlja svijeta), šefovi država ili vlada SAD-a, Japana, Njemačke, Francuske, Kanade, Italije, Velike Britanije i Rusije ne pokazuju previše želje da učine nešto doista djelotvorno radi zaštite planete.
Do neslaganja je došlo još prije početka samita, nakon što je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy predložio pred polazak iz Pariza da bar kada je u pitanju borba protiv katastrofalnih ekoloških promjena, G-8 bude proširen na nove, važne "igrače" među zemljama u razvoju.
"G-8 mora da se prilagodi 21. stoljeću", izjavio je Sarkozy, predlažući da se toj grupi pridruže Kina, Indonezija, Brazil, Meksiko i Južnoafrička Republika.
Sarkozyjevo objašnjenje je jednostavno, ali vrlo uvjerljivo: članice G-8 emitiraju 45 posto ugljičnog dioksida u atmosferu, a zajedno sa pet spomenutih zemalja odgovorne su za emisiju 75 posto toga plina na koji se najviše baca krivica za stvaranje učinka staklenika na Zemlji.
"To bi onda bila G-13, a ne G-8. Doduše, postoji i 'grupa' koja ima oko 200 članica i zove se Ujedinjene nacije... Zašto ne bismo tamo raspravljali o nevoljama koje pritiskaju cijelu planetu?" - primijetio je u ponedjeljak specijalni izvještač televizije France 2 iz Toyaka.
Zanimljivo je da Kina, Indonezija, Brazil, Meksiko i Južnoafrička Republika ionako već prisustvuju sastancima G-8, ali te zemlje drže posebne sastanke u okviru svoje grupe nazvane G-5, a zadatak im je da pomognu "velikima" u traganju za povoljnim rješenjem.
Sarkozyjev prijedlog nije naišao na topao prijem Sjedinjenih Država, zemlje koja je sama odgovorna za čak jednu četvrtinu emisije ugljičnog dioksida. "Ne slažemo se s prijedlogom za proširenje G-8", lakonski je saopćio glasnogovornik Bijele kuće Gordon Johndroe, prenijela je talijanska televizija RAI UNO.
Johndroe je time samo potvrdio ono što američki predsjednik George W. Bush ponavlja od početka svoga osmogodišnjeg mandata (januara 2001.). "Ne pada mi na pamet da učinim išta što bi moglo nauditi američkoj privredi", davno je izjavio Bush, ali sadržaj te izjave je i danas aktuelan i itekako značajan.
Istina je da bi radi smanjenja emisije ugljičnog dioksida privrede svih zemalja morale da "bace u more višak tereta" kako brod (planeta Zemlja) ne bi potonuo, ali Sjedinjene Države očigledno nisu toga svjesne.
Iz Bijele kuće je u ponedjeljak stigla i informacija da SAD, doduše, nema ništa protiv da se s spomenutim "džinovima u usponu" održavaju neformalne konsultacije, ali to nikako ne znači da ih treba primiti u "elitno društvo" osam najbogatijih. "Mi smo već produbili dijalog s tim zemljama, a to ćemo i ubuduće činiti", izjavila je tajnica za štampu Bijele kuće Dana Perino, prenio je Tanjug.
U međuvremenu, dok se u Washingtonu, Tokiju, Berlinu, Parizu, Londonu, Rimu, Ottawi i Moskvi razmišlja o mjerama koje bi valjalo poduzeti (pod uvjetom da ništa ne koštaju), led na polovima Zemlje se i dalje otapa, nivo okeana sve više raste, opstanak stotina i hiljada biljnih i životinjskih vrsta je opasno ugrožen, razorne poplave i nesnosna suša haraju cijelom planetom, nanoseći štetu i bogatima i siromašnima.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
