Ego ispred interesa
12

Za Trumpa i Putina je Ukrajina šahovska tabla: Nadmudrivanje lidera koje bi moglo koštati hiljade života

Piše: Nihad Žunić
Trump i Putin pregovore vide kao šahovsku bitku (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Trump i Putin pregovore vide kao šahovsku bitku (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Donald Trump i Vladimir Putin, predsjednici SAD-a i Rusije, već nekoliko mjeseci pregovaraju, mada ne direktno, oko budućnosti Ukrajine. Ova zemlja je za njih šahovska tabla, a pijuni su hiljade ukrajinskih života, bilo vojnika ili civila.

Iako je jasno da je svijet od začetka međunarodnih odnosa organizovan na principu moći i sile, ponekad se desi da nešto iznenađujuće.

Ukrajinski otpor Rusiji, zemlji koja za vojsku izdvaja ogroman procenat svog budžeta, ravan je čudu. Tri godine se Rusija ne može značajnije pomjeriti od linija oblasti koje od 2014. godine vojno pokušavaju odvojiti od ostatka Ukrajine.

Van ovih oblasti, Rusija je, sa svom svojom vojnom moći, samo na kratko prići Kijevu, što je također završilo neuspjehom. Ukrajina je čak uspjela i napraviti proboj u Rusiju, odnosno u regiju Kursk. Bez obzira na to što je teritorij naknando izgubila, pokazala je i značajne ofanzivne kapacitete.

Iz uzajamnog interesa dobijali podršku SAD-a i Evrope

Za to su imali podršku SAD-a pod prethodnim predsjednikom Joeom Bidenom, kao i Evropske unije. Ova podrška nije došla zbog činjenice da je Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, nešto puno draži evropskim liderima od Putina, već zbog interesa.

Jednostavnije rečeno, Ukrajina je za Evropu bila tampon zona od ruske agresije, te su u ovoj zemlji vidjeli svojevrsni "međuprostor" koji im je bio, do ruske invazije 2022. godine, garancija da Putin neće pokrenuti napad na neku od zemalja EU.

S druge strane, za Ameriku pod Bidenom je Ukrajina bila poligon za testiranje stvarne ruske moći. Ovako je SAD, kroz dijeljenje podataka sa svojim saveznicima iz Ukrajine, mogla imati operativna saznanja o ruskoj vojnoj opremi i mogućnostima, bez da se upušta u direktan konflikt.

Međutim, u januaru 2025. godine dolazi Trump, koji je sebe okružio ljudima spornih kvaliteta i kompetencija, te je odmah "okrenuo ploču."

Umjesto dijeljenja vitalnih informacija, koje su služile kao obostrani interes SAD-a i Ukrajine, Trump je to obustavio, govoreći kako je to "štetno za postizanje mira s Ukrajinom."

Iza svega stoji povrijeđen ego, kao i želja za nadmetanjem

Ipak, stvarna pozadina njegovih poteza u Ukrajini je dvostrana. S jedne strane, Trump i dalje Zelenskom, očigledno, zamjera činjenicu da nije jasno stao iza njega kada je Ameriku tresao skandal nastao zbog poziva između ova dva svjetska lidera.

Tada je Trump na pozivu od Zelenskog tražio da, u zamjenu za dobijanje američke vojne pomoći, pokrene istragu o angažmanu sina Joea Bidena, Huntera Bidena, u ukrajinskoj firmi Burisma. Zelenski je to odbio, a Trump je zbog poziva skoro ostao bez funkcije predsjednika, jer je pokrenut njegov opoziv.

Međutim, postoji i druga strana, koja je također povezana s egom Donalda Trumpa. Riječ o želji za nadmetanje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je spreman da se upusti u "šahovsku partiju" oko budućnosti Ukrajine.

Zna li Trump s kim pregovara?

Trump je opsjednut pregovorima svake vrste, bilo da je riječ o prekidanju ratova, carinama ili nuklearnom sporazumu s Iranom. On pregovore vidi kao svoju jaču stranu, zbog čega u svakoj prilici želi upravo taj ishod.

Ipak, u ovoj šahovskoj partiji, vezanoj za Ukrajinu, Trump mora biti svjestan s kim igra. Putin je kroz historiju pokazao da je spreman urušiti sve norme i pravila kako bi došao do svog interesa, a sve što je američki lider do sada pokazao jeste da to ne shvata.

Drugim riječima, Putin će u javnosti reći sve što Trump želi da čuje, čak i ponuditi neka kratkotrajna rješenja koja trebaju biti simbol njegovih intencija, a nikako najava promjene kursa.

Putin je to već demonstrirao s dva primirja, jednog zbog Uskrsa, a drugog zbog 9. maja, koji se u Rusiji obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom.

Ruski lider je ovo uradio kako bi pokazao da je "spreman na mir", ali je njegov negativan odgovor na ukrajinski prijedlog za 30-dnevno primirje pokazao da Putin ne želi ići dalje od simboličnih poteza.

Da li je Trump ovoga svjestan? Teško je reći sa sigurnošću.

Neke njegove izjave sugerišu da potencijalno shvata da se Putin igra s njim, ali nastavak insistiranja da će se "Amerika povući iz situacije", što ističe njegov državni sekretar Marco Rubio, pokazuje da možda još nije shvatio s kim vodi šahovsku bitku.

Pijuni će na kraju najviše izgubiti

U ovoj bitci će na kraju, kao što je to obično slučaj u šahu, najviše izgubiti pijuni, odnosno hiljade vojnika s obje strane, kao i ukrajinskih civila, koji su sve češće meta ruskih napada.

Rješenje za konflikt je kompleksno, to je jasno, posebno kada uzmemo u obzir da se linija već tri godine nije značajno pomjerila ni u jednom pravcu.

Međutim, politika gdje bi Trump nastavio s "dobrovoljnim davanjem figura" Putinu, koji bi mu onda odgovarao s dodatnim agresivnim potezima, neće dovesti do dugoročnog mira u Ukrajini.

Prihvatanje Putinovih uslova dovest će do privremene pauze dok on ne procijeni da opet može krenuti u osvajanje kompletne teritorije Ukrajine, što je bio cilj Rusije od početka agresije 2022. godine.

Šahovskim terminima rečeno, Trump će slaviti što je uzeo Putinovu kraljicu, ali će mu on u međuvremenu napraviti šah-mat koristeći druge figure, te će Ukrajina, kao njihova tabla, pasti pod kontrolu svoje susjedne zemlje. Sudbina "pijuna" u toj zemlji bila bi katastrofalna.