Za Ruse su smetnje u internetskoj konekciji svakodnevnica, sve više ih smatra da ih vlasti namjerno limitiraju

Kreditne kartice koje ne mogu kupiti kartu za javni prevoz. Bankomati koji se ne povezuju na mrežu. Aplikacije za razmjenu poruka koje ne rade. Mobilni telefoni koji ne primaju poruke niti podatke nakon putovanja u inostranstvo. Majke djece oboljele od dijabetesa s alarmom se žale da ne mogu pratiti nivo šećera u krvi svoje djece tokom prekida rada mreže.

Gašenja mobilnog interneta, navodno uvedena radi ometanja ukrajinskih napada dronovima, mjesecima su pogađala desetine ruskih regiona. Popularne aplikacije za razmjenu poruka također su ograničene, dok vlada promoviše državnu aplikaciju koju kritičari vide kao mogući alat za nadzor.

Široko rasprostranjena gašenja mobilnog interneta počela su u maju, nastavila se tokom ljeta i ušla u jesen. U novembru je, u prosjeku, 57 ruskih regiona dnevno prijavljivalo prekide mobilnih veza, prema Na Svyazi, aktivističkoj grupi koja prati prekide.

Vlasti kažu da su ovi prekidi osmišljeni da spriječe ukrajinske dronove da koriste mobilne mreže za navigaciju.

U mnogim regionima, tokom prekida povezanosti dostupno je samo nekoliko vladom odobrenih ruskih web stranica i online usluga, označenih kao da se nalaze na "bijelim listama".

Ono što je dostupno na "bijelim listama" razlikuje se od provajdera do provajdera, a uključuje zvanične web stranice, email i platforme društvenih mreža, dvije online trgovine te ruski pretraživač Yandex i njegove usluge. Jedan provajder nudi pristup aplikaciji za bankarstvo, ali drugi ne. Vlasti su obećale proširenje lista.

Marina, koja živi u obalnom gradu Vladivostoku na Pacifiku, opisala je svoju anksioznost kada je otkrila da tokom prekida mobilnog interneta radi samo jedna aplikacija, ona za državno kontroliranu banku, i pitala se šta to znači za budućnost.

"Za mene je ovo najstrašnija stvar. Gubitak informacija, gubitak slobode, u suštini, je ono što me najviše deprimira", rekla je.

U gradu Uljanovsku, na rijeci Volgi, oko 700 kilometara istočno od Moskve, jedan stanovnik je opisao kako mu kreditna kartica nije radila kada je pokušao platiti u tramvaju tokom prekida. Nije imao dovoljno gotovine.

Porodice s djecom oboljelom od dijabetesa kažu da ne mogu nadzirati nivoe šećera svoje djece putem specijalnih aplikacija kada su u školi i kada je mobilni internet nedostupan.

Majke u objavama na društvenim mrežama objašnjavaju da djeca često ne primijete trenutak kada im nivo šećera počne opasno rasti ili padati, što zahtijeva intervenciju, a specijalne aplikacije su roditeljima omogućavale da to vide na daljinu i upozore ih. Prekidi veze to ometaju.

Vlasti su pokušale isticati "radosti" života bez tehnologije.

Internet regulator Roskomnadzor objavio je crtež na društvenim mrežama prikazujući dva prizora mladog muškarca: u tamnom stanu kako bulji u telefon i drugog kako sretno šeta parkom s kafom i knjigom u ruci.

Ali objava je uglavnom privukla ljutite i sarkastične komentare.

Jedno nedavno anti-dron ograničenje uvodi 24-satne "perioda hlađenja" tokom kojih su blokirani podaci i poruke na SIM karticama koje su nošene u inostranstvo ili bile neaktivne 72 sata. Vlasnik može deblokirati karticu putem linka kojeg dobije SMS porukom.

Deblokada, međutim, postaje nemoguća ako se SIM kartica koristi u uređajima ili opremi koji nemaju mogućnost primanja SMS poruka, poput prenosivih Wi-Fi rutera, automobila ili mjernih kutija.

Poslanik Andrej Svintsov primijetio je da Rusija ima mnogo brojila za struju sa SIM karticama koje šalju očitanja jednom mjesečno.

"Znači li to da će sva ta brojila prestati raditi? Da će se sve peći za grijanje ugasiti, a svi kineski automobili prestati funkcionirati? Ovo je ogroman problem i ne znam je li vlada uopće svjesna toga", rekao je.

Ograničenja su ciljala i dvije popularne aplikacije za razmjenu poruka: WhatsApp, koji je imao oko 96 miliona mjesečnih korisnika u oktobru, i Telegram, sa 91 milionom korisnika, prema grupi Mediascope.

Vlasti su počele ograničavati pozive preko ovih aplikacija u augustu, navodno radi sprečavanja telefonskih prevara, i usporavaju ih u nekim dijelovima Rusije. Jelena iz Krasnodara, grada na jugu zemlje, prisjetila se vremena u oktobru kada Telegram uopće nije bio dostupan, što je utjecalo na rad njenih kolega i nje same.

Nijedna aplikacija nije na vladinoj "bijeloj listi".

Na listi je ruska aplikacija za poruke MAX. Vlasti je aktivno promovišu i od septembra je obavezna za instaliranje na sve pametne telefone u Rusiji. Kritičari je vide kao alat za nadzor, jer MAX otvoreno navodi da će dijeliti korisničke podatke s vlastima na zahtjev. Stručnjaci također kažu da ne koristi end-to-end enkripciju.

Državne institucije, zvaničnici i kompanije podstiču se da svoje komunikacije i blogove prebace na MAX. Marina iz Vladivostoka rekla je da njeni poslodavci insistiraju da ljudi koriste MAX, ali bez entuzijazma. Kaže da ne planira instalirati aplikaciju, kao ni drugi s kojima je AP razgovarao.

Razvijači MAX-a hvale se s oko 50 miliona registriranih korisnika na platformi koja nudi poruke i druge usluge.

Mediascope je naveo da je MAX u oktobru imao oko 48 miliona mjesečnih korisnika, ali samo 18,9 miliona dnevnih korisnika u prosjeku, što je daleko manje od prosjeka WhatsAppa (81 milion) i Telegrama (68 miliona).

Denis Volkov, direktor nezavisnog Levada centra, kaže da mnogi Rusi na ova ograničenja gledaju isto kao i na vremenske prilike: u konačnici, ništa ne možete učiniti.

Strategija vlasti, kaže on, izgleda kao pokušaj da prosječnim korisnicima oteža pristup "alternativnom sadržaju" kako bi ga na kraju prestali tražiti. Oni "koji nisu toliko zainteresirani izabrat će jednostavnije kanale i načine" za korištenje interneta, rekao je.

S tim se složio i stanovnik Uljanovska, koji kaže da koristi VPN da pristupi nekim blokiranim stranicama i platformama, ali VPN-ovi su također rutinski blokirani, pa mora instalirati novi svakih nekoliko mjeseci.

Njegov uzak krug prijatelja razmjenjuje preporuke o VPN-ovima, ali on vjeruje da većina ljudi neće uložiti toliko truda.

Mihail Klimarev, izvršni direktor aktivističke grupe Internet Protection Society, kaže da je internet povezan s previše ekonomskih aktivnosti da bi se mogao potpuno isključiti.

"Namirnice se dostavljaju u prodavnice, to se radi putem interneta: narudžbe, obrada i tako dalje. Kamion je na putu, povezan je s informacionim sistemom, mapama, navigacijom, svime", rekao je.

Ali predviđa još više gušenja web stranica, VPN-ova i platformi, uključujući potpune blokade aplikacija za poruke kao što su Telegram i WhatsApp, te možda druge, neočekivane mjere.

"Iskreno, sve ovo pratim s podignutim obrvama. Čini se da su već smislili sve, a ipak smišljaju još nešto", rekao je.