Za i protiv spajanja optužnica

“Dr. Karadžić smatra da će spajanje dviju optužnica poboljšati mogućnosti odbrane da odbaci optužbe tako što će doći do podjele rada koja ne bi bila moguća ako predmeti ostanu odvojeni. Također, spajanje bi olakšalo dovođenje zajedničkih svjedoka odbrana koji ne bi morali dva puta biti pozivani u različitim predmetima”, navodi se u podnesku Radovana Karadžića.

Tužilaštvo Haškog tribunala je, međutim, u svom odgovoru na Župljaninov podnesak ocijenilo da ova dva predmeta nisu “dobri kandidati za spajanje”.

“Nedovoljan stepen preklapanja u objedinjenoj optužnici protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina i optužnici protiv Radovana Karadžića te različiti stadiji u kojima se nalaze suđenja pokazuju da ova dva predmeta nisu prikladna za spajanje”, navodi se u odgovoru Haškog tužilaštva.

Župljanina, koji je jedno vrijeme bio savjetnik Radovana Karadžića za unutrašnje poslove, te Stanišića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srpske, Tužilaštvo u Haagu tereti za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata počinjene na teritoriji BiH. Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS-a, optužen je za genocid te niz zločina počinjenih tokom ratnog perioda u BiH. Sva trojica optuženih još uvijek čekaju početak suđenja u Haagu.

Odbrana Miće Stanišića je 15. decembra izrazila protivljenje spajanju optužnice s Karadžićem. Tužilaštvo Suda u Haagu navodi da odbrana Stojana Župljanina “očito precjenjuje količinu duplikativnih dokaza” koji se odnose na oba predmeta.

“Optužnica protiv Stanišića i Župljanina bavi se zločinima koje su počinile snage Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS-a, dok optužnica protiv Karadžića nije fokusirana na MUP RS-a, već uključuje sve političke, civilne i vojne organe koji su učestvovali u zločinima nad nesrbima između 1992. i 1995. godine”, navodi se u podnesku Tužilaštva.