"U idućih 20 godina moramo u znatnoj mjeri smanjiti emisiju plinova s efektom staklenika. Dotad ćemo bitku za klimatske promjene dobiti ili izgubiti", upozorio je Flannery u intervjuu za AP.
Flannery je govorio pred početak samita o klimatskim promjenama naredne sedmice u Australiji i nekoliko dana pošto je objelodanjeno da je 2005. bila rekordno topla godina u toj zemlji kontinentu.
Flannery smatra da su dvije decenije vremenski period tokom kojeg će u atmosferu, ako se emisija ne smanji, biti ispuštena dovoljna količina ugljendioksida da bi se temperatura u svijetu podigla za dva stepena i uzrokovala katastrofalne klimatske promjene.
Sljedeće sedmice američka državna tajnica Condolleeza Rice sastat će se s visokim zvaničnicima Australije, Kine, Indije, Južne Koreje i Japana da bi razmotrili načine borbe protiv klimatskih promjena.
Riječ je o prvom sastanku Azijsko-pacifičkog parterstva za čist razvoj i klimu, sklopljenog u julu prošle godine.
Te zemlje, koje sa Sjedinjenim Državama čine gotovo polovinu svjetskog stanovništva i učestvuju s oko 50 posto u svjetskoj potrošnji energije, nastoje razviti i povećati rasprostranjenost nuklearne energije i tehnologija koje bi omogućile da se plinovi s efektom staklenika ne oslobađaju u atmosferu prilikom sagorijevanja plinova.
Flannery je, međutim, ocijenio kako uopće nije izvjesno da u današnjem svijetu plan smanjenja emisije štetnih plinova može funkcionirati na dobrovoljnoj osnovi.
Ovaj naučnik smatra da su za neophodne rezultate potrebni propisi ili tržišni mehanizmi poput poreza i vladine subvencije za ekološku energiju.
SAD i Australija su odbile prihvatiti Protokol iz Kjota koji razvijenim zemljama nalaže da smanje ispuštanje plinova s efektom staklenika poput ugljendioksida i metana za najmanje 5,2 posto.
One su ga odbacile baš zato što je obavezujući i zahtijeva ispunjenje određenih ciljeva u utvrđenom roku.
SAD je najveći svjetski zagađivač odgovoran za gotovo četvrtinu ukupne svjetske emisije plinova s efektom staklenika.
Kina i Indija su potpisale sporazum iz Kjota, ali kao zemlje u razvoju nisu morale prihvatiti precizna ograničenja.
Stručnjaci upozoravaju da se posljedice klimatskih promjena već osjećaju i ukazuju da su sve brojnije vremenske nepogode posljedica globalnog zagrijavanja.
Meteorolozi su saopćili da je 2005. bila najtoplija godina dosad zabilježena u Australiji.
Prosječna temeratura iznosila je 22,89 stepeni Celzijusa, čak 1,09 stepeni više nego u periodu od 1961. do 1990. koji se smatra referentnim za mjerenje globalnog zagrijvanja.
"Možda se na prvi pogled čini da ovo povećanje nije značajno, ali porast prosječne temperature za jedan stepen odgovara promjeni koja bi se desila kada bi se mnogi gradovi južne Australije pomjerili približno 100 kilometara na sjever", navedeno je u izvještaju.
