Vrhovni vođa Irana: Nema saradnje s Amerikom dok god podržavaju Izrael

"Samo ako SAD u potpunosti prekinu svoju podršku cionističkom režimu, uklone svoje vojne baze iz regiona i prestanu se miješati u njegove poslove, njihov zahtjev za saradnju s Iranom, ne u skoroj budućnosti, već mnogo kasnije, mogao bi biti razmotren," rekao je Khamenei na sastanku sa studentima u Teheranu.

Obilježavajući godišnjicu zauzimanja američke ambasade 4. novembra, poznatog kao Dan studenata u Iranu, Khamenei je taj dan opisao kao "dan ponosa i pobjede" i rekao da treba ostati živ u kolektivnom sjećanju nacije.

Kazao je da je zauzimanje američke ambasade u Teheranu 1979. godine "razotkrilo pravi identitet američke vlade", nazvavši ambasadu "sjedištem zavjera protiv Revolucije."

Dana 4. novembra 1979. godine, grupa studenata upala je u američku ambasadu u Teheranu i uzela Amerikance za taoce na 444 dana.

Khamenei je odbacio tvrdnje da je zapljena ambasade bila početak sukoba između Irana i Washingtona.

"Razlike između Islamske Republike i Amerike nisu taktičke, već suštinske. Neki iskrivljuju historiju i zamišljaju da je slogan ‘Smrt Americi’ izazvao ovaj sukob, to je naivno", rekao je Khamenei.

Još u junu, predsjednik SAD-a Donald Trump zahtijevao je bezuslovnu kapitulaciju Irana i upozorio da američko strpljenje istječe.

SAD su održale pet rundi pregovora s Teheranom o njegovom spornom nuklearnom programu u okviru roka od 60 dana koji je postavio predsjednik Donald Trump.

Kada do 61. dana, 13. juna, nije postignut dogovor, Izrael je pokrenuo iznenadnu vojnu ofanzivu, nakon čega su uslijedili američki napadi 22. juna, koji su ciljali iranska nuklearna postrojenja u Isfahanu, Natanzu i Fordowu.