Admiral Obalske straže Thad Allen, koga je administracija u Washingtonu postavila na čelo tima za krizu u Meksičkom zaljevu, izjavio je da su vladini znanstvenici dobili odgovore o tome kako BP kontrolira morsko dno oko mjesta gdje je isticala nafta.
Zabrinutost je ostala, jer pokazatelji pritiska na poklopcu, odnosno čepu nisu bili visoki koliko je trebalo, što je značilo isticanje drugdje, a to je opet značilo da bi poklopac morao biti otvoren da bi se spriječio nastavak krize.
U saopćenju Allen je naveo da je tokom noći održan sastanak vladinih znanstvenika i ljudi iz BP-a. Tokom razgovora znanstvenici su dobili odgovore koje su tražili i izraze odlučnosti BP-a da ispuni svoje obveze u pogledu kontrole i obavještavanja, napomenuo je Allen.
Prema njegovim riječima, BP će nastaviti kontrolirati čep, što znači da će ga držati zatvorenim, samo ako bude nastavio ispunjavati svoje obaveze i rigorozno kontrolirati bilo kakve znakove ako bi taj test mogao pogoršati sveukupnu situaciju.
Ni Allen ni BP još ne znaju koliko dugo bi testiranje trebalo potrajati. U BP-u kažu da su troškovi u vezi s istjecanjem nafte dostigli skoro četiri milijarde dolara. Do sada je stiglo gotovo 116 hiljada pojedinačnih zahtjeva za odštetu, od kojih je isplaćeno 67.500, u ukupnom iznosu od 207 miliona dolara.
Vlada je očekivala da će BP za čep što prije monitirati cijev koja će naftu izvlačiti na površinu kako bi se smanjio pritisak iz izvora i smanjilo istjecanje u tlo. Ta operacija bi značila ponovno skidanje poklopca i ponovno nekontrolirano istjecanje nafte, koje bi trajalo barem tri dana.
BP insistira na tome da čep u takvom stanju sačeka august, možda i kraj jula, kada će biti završen barem jedan od dva otvora koji se buše do izvora, u okviru planova da se ta podmorska bušotina trajno zatvori.
Za trajno rješenje potrebno je izvor zatrpati cementom i blatom, što može trajati danima, najviše nekoliko sedmica. Za otklanjanje posljedica isticanja nafte bit će potrebne godine.
To istjecanje nafte u Meksički zaljev smatra se najvećom ekološkom katastrofom u američkoj povijesti. Sve je počelo 20. aprila, kada se dogodila eksplozija na naftnoj platformi ispred obala Luizijane, u kojoj je poginulo 11 radnika.
Iz izvora je počelo nekontrolirano isticanje nafte koje je, nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja delimičcno stavljeno pod kontrolu tek 4. juna. Tada su stručnjaci BP-a, koristeći robota podmornicu, uspjeli na otvor stave pokopac i suzbiju curenje, iako ne i da ga u potpunosti zaustave.
BP je 15. jula uspio taj stari poklopac zamijeni novim čepom, koji bolje naliježe na otvor i koji je uspio u potpunosti zaustaviti istjecanje nafte.
Vladine procjene su da je iz bušotine isticalo 1,5 do 2,5 milijuna galona nafte dnevno, odnosno da je od aprila do 15. jula, prema najgrublji proračunima, isteklo 92 do 182 milijuna galona nafte.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
