Oslo
0

Više od 90 potpisnica Konvencije o zabrani kasetne municije

FENA
Foto: AFP/Scanpix
Foto: AFP/Scanpix
Više od 90 država potpisalo je u srijedu u Oslu Konvenciju o zabrani kasetne municije, ali ne i veliki proizvođači oružja kao što su Sjedinjene Države, Rusija i Kina.

Među potpisnicima Konvencije, koju su mnogi nazvali humanitarnim dostignućem, nalazi se 18 od 26 članica NATO, među kojima su Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Konvenciju je potpisala i Bosna i Hercegovina.

Do kraja sjednice u Gradskoj skupštini u Oslu, gdje se tradicionalno dodjeljuje Nobelova nagrada za mir, Konvenciju su u srijedu potpisale 92 države od 125, koliko ih je učestvovalo na konferenciji, a zvaničnici očekuju da će do kraja sjednice u četvrtak taj dokument potpisati više od 100 država, prenio je Reuters.

Konvenciju je prva potpisala Norveška kao domaćin, a premijer Jens Stoltenberg je tom prilikom rekao kako se ovim činom potvrđuje da se "kasetna municija zauvijek zabranjuje".

Konvenciju, kojom se se zabranjuje upotreba, proizvodnja, skladištenje i promet kasetnih bombi, usvojilo je u maju u Dublinu 107 država.

Države potpisnice su obavezne da u idućih osam godina unište zalihe, a u idućih 10 godina očiste kontaminirana područja, kada dokument stupi na snagu, a to je šest mjeseci nakon što ga 30 država ratificira.

State Department ponovio je početkom ove sedmice protivljenje Washingtona zabrani upotrebe kasetne municije, jer bi ona "dovela u opasnost" živote američkih vojnika i njihovih koalicijskih partnera.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozvao je sve države koje još nisu potpisale konvenciju da to učine, dok je njegov britanski kolega David Miliband rekao da je "jedini pravi sporazum - globalni sporazum".

Države koje sporazum ne potpišu u Oslu imat će prilike da to učine kasnije u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku.

Kasetna municija je vrsta naoružanja koju čine stotine bombica smještenih u veliko kućište koje se, po izbacivanju iz aviona otvara u zraku i rasipa svoj "tovar" po velikoj površini.

Procjene o broju poginulih ili povrijeđenih od ove vrste municije tokom decenija kreću se od nekoliko desetaka hiljada do 100.000 i više, navodi Reuters.