Britanija, koja predsjeda Vijećem, organizirala je sinoć sastanak s ciljem da se ukaže na činjenicu da je, kako je istakla britanska ministrica vanjskih poslova Margaret Beckett, "sigurnosni imperativ" povesti borbu protiv klimatskih promjena, jer one mogu produbiti probleme koji uzrokuju konflikte i prijete cijeloj našoj planeti.
"Ovo je prijelomni dan u historiji Vijeća sigurnosti, jer ćemo prvi put razmotriti klimatske promjene kao faktor međunarodnog mira i sigurnosti", ukazala je ona.
Dvije velike grupacije predstavnika zemalja u razvoju - Pokret nesvrstanih i Grupa 77 - uputile su odvojena pisma Vijeću sigurnosti, optužujući ga za "prisvajanje" uloge i nadležnosti drugih organa UN-a.
Pitanja klimatskih promjena i energetike su u nadležnosti Generalne skupštine UN-a, koja okuplja predstavnike 192 zemlje i Ekonomskog i socijalnog vijeća, a ne Vijeća sigurnosti, koji ima mnogo uži sastav, ukazali su oni i dodali da su klimatske promjene obuhvaćene obavezujućim multilateralnom Okvirnom konvencijom UN-a o klimatskim promjenama i Protokolom iz Kjota.
Ambasador Rusije u UN-a Vitalij Čurkin je također ukazao da pitanje klimatskih promjena nije u nadležnosti Vijeća sigurnosti, dok je američki ambasador Alehandro Wolff zaobišao taj problem i umjesto toga naglasio napore i programe SAD za smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte, uzročnika globalnog zagrijavanja, i unaprjeđenje čovjekove okoline.
"Najefikasniji način za unapređenje sigurnosti i stabilnosti u svijetu je povećanje sposobnosti država da efikasnije upravljaju klimatskim promjenama", rekao je Wolff.
Beckett, koja je pet godina bila britanski pregovarač o klimatskim promjenama, izjavila je da razumije uzdržanost pojedinih država.
"Ja sam posljednja osoba koja bi željela da podrije važan rad drugih tijela UN, ali ovaj problem prijeti miru i sigurnosti cijele planete, a Vijeće sigurnosti mora biti pravo mjesto za debatu o njemu", rekla je i ona i dodala da "ako 52 zemlje žele da govore o tome, onda to nije samo stav Ujedinjenog Kraljevstva".
Beckett je podsjetila da je u proteklih nekoliko godina povećana opasnost od klimatskih promjena, čiji je utjecaj otišao mnogo dalje od čovjekove okoline, "u samu srž pitanja sigurnosti".
Ona je ukazala da poplave, bolesti i glad dovode do nezabilježenih do sada migracija stanovništva. Suša i podbačaji roda usjeva pojačavaju nadmetanje za hranu, vodu i energente, a izgledi za ekonomski kolaps najozbiljniji su od Drugog svjetskog rata.
U ponedjeljak su penzionisani američki generali i admirali upozorili da klimatske promjene predstavljaju "rastuću prijetnju stabilnosti u svijetu", podsjetila je Beckett i dodala da je predsjednik Ugande Yoweri Musaveni, čija privreda zavisi od hidroenergije iz rezervoara koje je suša već ispraznila, nazvao klimatske promjene "aktom agresije bogatih protiv siromašnih".
Generalni sekretar UN Ban Ki-moon je rekao da očekivane klimatske promjene neće imati samo ozbiljan ekološki, socijalni i ekonomski utjecaj, već će utjecati i na mir i sigurnost u svijetu.
"To se, prije svega, odnosi na osjetljive regione koji su istovremeno suočeni i sa drugim nevoljama - konfliktima, siromaštvom i neodgovarajućim pristupom sirovinama, slabim institucijama, prehrambenom nesigurnošću i pojavom bolesti, kao što je sida", naglasio je on.
Svijet mora djelovati zajednički, uz uključivanje civilnog društva i privatnog sektora, kako bi se spriječilo da ti scenariji postanu stvarnost, ukazao je Ban.
On je podsjetio da je njegov prethodnik Kofi Annan upozoravao da "ekološka degradacija ima potencijal da destabilizuje već ionako konfliktne regione" i da je pozivao članice UN-a da dogovore načine koji će "nam svima omogućiti da održimo život na našoj planeti".
"U poređenju s troškovima konflikata i njihovih posljedica, troškovi njihove prevencije su daleko manji, ne samo u finansijskom smislu nego, što je daleko važnije, i u ljudskim životima i kvalitetu života", naglasio je Ban, javio je Tanjug.
Ambasador Nove Gvineje u UN Robert Aisi, koji je govorio u ime 11 zemalja Foruma pacifičkih otoka, rekao je da je utjecaj klimatskih promjena već vidan i upozorio da bi rastući nivo svjetskog okeana "mogao potpuno potopiti te otočke države, ugrožavajući opstanak njihovog stanovništva".
"Veliki su izgledi da postanemo žrtve fenomena kojem smo veoma malo doprinijeli i na čije otklanjanje možemo veoma malo utjecati", zaključio je Aisi.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
