Venezuelanski režim protiv Nobelovke: Maria Corina Machado nagrađena "iz sjene", kćerka preuzela nagradu

Machado se krije i nije viđena u javnosti od 9. januara, kada je nakratko pritvorena nakon što se pridružila pristalicama na protestu u Karakasu, glavnom gradu Venecuele.

Jørgen Watne Frydnes, predsjednik Norveškog Nobelovog odbora je rekao na ceremoniji dodjele nagrada da je María Corina Machado učinila sve što je bilo u njenoj moći kako bi mogla prisustvovati ceremoniji ovdje danas što je putovanje u situaciji ekstremne opasnosti".

"Iako neće moći doći na ovu ceremoniju i današnje događaje, izuzetno smo sretni što možemo potvrditi da je sigurna i da će biti s nama ovdje u Oslu", rekao je uz aplauz.

Njena kćerka Ana Corina Sosa je primila nagradu u njeno ime.

"Želi živjeti u slobodnoj Venezueli i nikada neće odustati od tog cilja. Zato svi znamo, a znam i ja, da će se vrlo uskoro vratiti u Venezuelu", dodala je ona.

Machado je u audio snimku telefonskog razgovora, objavljenom na Nobelovoj web stranici, rekla da su mnogi ljudi rizikovali svoje živote kako bi ona stigla u Oslo.

Istaknute ličnosti iz Latinske Amerike prisustvovale su u srijedu kao znak solidarnosti s Machado, uključujući argentinskog predsjednika Javiera Mileija, ekvadorskog predsjednika Daniela Noboau, panamskog predsjednika Josea Raúla Mulinou i paragvajskog predsjednika Santijaga Peñu.

Pobjeda 58-godišnje Machado za njenu borbu za ostvarivanje demokratske tranzicije u njenoj južnoameričkoj zemlji objavljena je 10. oktobra. Watne Frydnes je rekao da se "Venezuela razvila u brutalan autoritarni režim" te je Machado opisao kao "jedan od najizvanrednijih primjera civilne hrabrosti u novijoj istoriji Latinske Amerike".

Machado je pobijedila na opozicionim unutarstranačkim izborima i planirala je izazvati predsjednika Nicolasa Madura na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima, ali joj je vlada zabranila kandidaturu. Njeno mjesto zauzeo je penzionisani diplomata Edmundo Gonzalez.

Pripreme za izbore 28. jula 2024. godine pratile su široke represije, uključujući diskvalifikacije, hapšenja i kršenja ljudskih prava. Situacija se pogoršala nakon što je Nacionalno izborno vijeće, popunjeno Madurovim lojalistima, proglasilo aktuelnog predsjednika pobjednikom.

Gonzalez, koji je prošle godine tražio azil u Španiji nakon što je venezuelanski sud izdao nalog za njegovo hapšenje, prisustvovao je ceremoniji u srijedu.

Zvaničnici Ujedinjenih nacija za ljudska prava i mnoge nezavisne organizacije za zaštitu prava izrazili su zabrinutost zbog situacije u Venezueli i pozvali na odgovornost Madura zbog gušenja neslaganja i represije.