Venecuelanska kriza i efekti vanjskih utjecaja: Strahuje se od krvavog građanskog rata
The Financial Times piše kako su pojedini evropski zvaničnici zabrinuti da će se formalna podrška Juanu Guaidu – lideru venecuelanske opozicije koji se proglasio privremenim predsjednikom - smatrati uplitanjem u suverene poslove druge zemlje, prenosi Radio Salobodna Evropa.
"Podjele oko Venecuele pojavile su se tako unutar italijanske populističke koalicije - između antivladinog pokreta 'Pet zvjezdica' i njegovog desnog partnera na čelu s Matteom Salvinijem", navodi list.
Kako bi pojačale pritisak na Nicolasa Madura, osam evropskih ministara vanjskih poslova - uključujući i one iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Holandije i Italije - sastat će se u četvrtak u Montevideu s četiri latinoameričke zemlje na prvom sastanku europske "Kontakt grupe", piše FT.
"Cilj grupe je da pomogne stvoriti uslove za nastajanje političkog i miroljubivog procesa, koji će Venecuelancima omogućiti da sami odrede svoju budućnost, kroz održavanje slobodnih, transparentnih i kredibilnih izbora, u skladu s ustavom zemlje”, rekla je šefica evropske diplomatije, Federica Mogherini u zajedničkom saopštenju s predsjednikom Urugvaja, Tabare Vázquezom. Uz Urugvaj, ministri iz Bolivije, Kostarike i Ekvadora će biti dio Kontakt grupe.
FT piše i da je američki predsjednik Donald Trump izjavio u nedjelju da je upotreba američke vojne sile ostala opcija, iako je tvrdio da je u Venecueli već u toku tranzicija moći. List dodaje da je John Bolton, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost rekao da će SAD poslati humanitarnu pomoć u Venecuelu.
"Pitanje je: ko otvara taj kanal humanitarne pomoći? Čak i ako stranci donesu penicilin i hljeb, Madurovi lojalisti bi to smatrali kršenjem nacionalnog suvereniteta i potencijalno aktom rata", napisao je FT.
Rizik od krvavog građanskog rata
Britanski The Guardian objavio je komentar Temira Porrasa Ponceleona, bivšeg šefa osoblja Nicolasa Madura (2007.- 2013.), u kojem, između ostalog, tvrdi da bi Guaidov potez kojim se "nametnuo kao privremeni predsjednik" mogao dovesti do katastrofalnih posljedica za Venecuelu.
On tvrdi da ako međunarodna zajednica ne želi rizikovati rat na američkom kontinentu, "ona mora hitno stvoriti uslove za nacionalni dijalog u cilju postizanja političkog dogovora“, što prema njegovim riječima znači priznavanje da su i status quo i odobravanje Guaidovih tvrdnji "nezadovoljavajući s demokratskog stanovišta i da ne garantiraju mir i stabilnost zemlje".
Ponceleon, koji trenutno radi kao gostujući profesor na Međunarodnom univerzitetu "Science Po" u Parizu, smatra da je ideja prema kojoj je Maduro uspio ostati na funkciji u proteklih šest godina - isključivo kroz korupciju i upotrebu sile - gruba pogrešna interpretacija.
"Održavanje novih općih izbora za rješavanje sadašnjeg spora može biti samo rezultat unutrašnjeg sporazuma gdje međunarodna zajednica može pomoći. Inicijativu Meksika i Urugvaja da budu domaćini međunarodne konferencije ove sedmice, kao i odluku EU da vodi kontakt grupu evropskih i latinoameričkih zemalja, treba snažno podržati. Venecuelanci imaju pravo da koegzistiraju, i treba im se dozvoliti da svoje probleme rješavaju na demokratski, mirni i suvereni način“, napisao je Porras Ponceleon za Guardian.
Kakvu promjenu će donijeti evropsko priznanje Guaida u Venecueli?
Priznavanje Guaida za novog predsjednika Venecuele je više politička i diplomatska, a manje formalno-pravna situacijia, kaže Rafaela Grasa, ekspert za međunarodne odnose, u razgovoru sa Euronewsom.
"Zlatno pravilo u latinoameričkoj diplomatiji, uspostavljeno prije više od jednog stoljeća, naziva se doktrina Estrada: države su priznate, a ne vlade", rekao je Grasa, koji tvrdi da je situacija u Venecueli "nijansirana" i da je, po pitanju legitimiteta predsjednika Venecuele riječ o "političkoj i diplomatskoj, a manje formalno-pravnoj situaciji“.
Madurova vlada je na evropsko priznanje Guaida za predsjednika odgovorila da će "sveobuhvatno preispitati bilateralne odnose s tim vladama", no, prema riječima Grasa, jedna od ključnih zemalja za venecuelansku ekonomiju su Sjedinjene Države, jer su glavni dobavljač deviza Venecueli.
"Novac će sada ići direktno Guaidu", objasnio je on.
Napominjući kako su Rusija, Kina i Turska ključne zemlje koje doprinose svakodnevnom održavanju Madurove vlade, Grasa je istakao kako ne treba zaboraviti da postoji fundamentalno geopolitičko pitanje – "u vrijeme kada se mijenja međunarodni sistem, Venecuela je mjesto gdje se ostvaruje veza između zapadnog svijeta, s ključnom ulogom Sjedinjenih Država, i pojedinih zemalja Euroazije, između Rusije i Kine".
Govoreći o mogućem razvoju situacije u Venecueli, Grasa je upozorio da "smo na putu koji bi mogao završiti krvoprolićem", i da je "Trump i njegovo insistiranje na vojnoj intervenciji najkritičniji destabilizirajući faktor koji bi mogao uticati na situaciju", prenosi Euronews.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
