Venecuela se priprema za američku invaziju: Spremaju se za gerilski rat i "anarhizaciju"

Predsjednik SAD-a Donald Trump je sugerisao mogućnost kopnenih operacija u Venecueli, ali je kasnije negirao da razmatra napade unutar Venecuele.

Venecuelanski predsjednik Nicolás Maduro, na vlasti od 2013. godine, kaže da Trump želi da ga svrgne i da će venecuelanski građani i vojska pružiti otpor svakom takvom pokušaju.

Američke oružane snage daleko nadmašuju venecuelanske, koje su oslabljene nedostatkom obuke, niskim platama i dotrajalom opremom, kažu izvori upoznatih s vojnim sposobnostima Venecuele.

Neki komandiri jedinica su čak bili prisiljeni da pregovaraju s lokalnim proizvođačima hrane kako bi nahranili svoje trupe, jer državne zalihe ne dolaze na vrijeme, rečeno je za Reuters.

Ta realnost je navela Madurovu vladu da se osloni na dvije moguće strategije, uključujući i gerilski odgovor koji su visoki zvaničnici javno spominjali bez detalja.

Gerilska odbrana, koju je vlada nazvala "produženi otpor" i o kojoj se govorilo u emitovanjima državne televizije, uključivala bi male vojne jedinice na više od 280 lokacija koje bi izvodile sabotaže i druge gerilske taktike.

Druga strategija, nazvana "anarhizacija", koristila bi obavještajne službe i naoružane pristalice vladajuće stranke da izazovu nerede na ulicama glavnog grada Caracasa i učine Venecuelu neupravljivom za strane snage.

"Ne bismo izdržali ni dva sata u konvencionalnom ratu", rekao je izvor blizak vladi. Drugi izvor sa znanjem o odbrani i sigurnosti u Venecueli rekao je da zemlja nije pripremljena niti profesionalizovana za sukob, uprkos tvrdnjama vlasti suprotno.

"Nismo spremni suočiti se s jednom od najmoćnijih i najbolje obučenih armija na svijetu", rekao je izvor.

Ministarstvo za komunikacije, koje rukovodi medijskim upitima u ime venecuelanske vlade, nije odgovorilo na pitanja Reutersa. Zvaničnici su javno umanjivali prijetnju američke vojske.

"Mislili su da će bombama sve završiti. Ovdje, u ovoj zemlji?“ podsjetio je ministar unutrašnjih poslova Diosdado Cabello na državnoj televiziji početkom novembra, dok je Maduro više puta hvalio "vojnike otadžbine" kao nasljednike heroja nezavisnosti Simóna Bolívára.

Maduro je uživao snažnu vojnu lojalnost slijedeći strategiju svog prethodnika Huga Cháveza, koji je postavljao oficire na državne funkcije kao ministre ili rukovodioce državnih kompanija kako bi osigurao odanost.

Vojno vodstvo podržalo je Madurovu pobjedu na izborima 2024. godine, uprkos dokazima, koje su potvrdili mnogi međunarodni posmatrači, da je opozicioni kandidat ubjedljivo pobijedio.

Venecuelanske trupe, međutim, moraju se nositi sa lošim uslovima rada i moglo bi doći do dezertiranja u slučaju napada, rekli su izvori za Reuters.

Obični vojnici zarađuju oko 100 dolara mjesečno u lokalnoj valuti, znatno manje od procijenjenih 500 dolara mjesečno potrebnih za osnovnu korpu hrane, prema podacima Centra za dokumentaciju i društvenu analizu Venecuelanskog saveza prosvjetnih radnika iz aprila.

U posljednjih nekoliko godina njihovo primarno iskustvo bilo je suprotstavljanje neoružanim civilima tokom uličnih protesta, rekao je izvor blizak opoziciji.

Maduro je izjavio da osam miliona civila trenira u milicijama da brane Venecuelu, i neki civili su u posljednjim mjesecima rekli Reutersu da su spremni i voljni umrijeti braneći svoju domovinu od strane snaga. Ali izvor s poznavanjem odbrane i sigurnosti procijenio je da bi u scenariju anarhizacije samo 5.000 do 7.000 ljudi učestvovalo, uključujući obavještajno osoblje, naoružane pristalice vladajuće stranke i milicije.

U međuvremenu, postoji oko 60.000 pripadnika Armije i Nacionalne garde koje bi vlada rasporedila za svoju gerilsku ratnu odbranu.

Vojna oprema, većim dijelom ruske proizvodnje i stara više decenija, nedostaje, rekli su izvori Reutersu.

Venecuela je u 2000-ima kupila oko 20 lovačkih aviona Suhoi (Sukhoi) od ruske kompanije, ali pored američkih B-2, "oni nisu ništa", rekao je izvor sa znanjem o odbrani i sigurnosti, dodavši da su venecuelanski helikopteri, tenkovi i ramenski projektili sposobni oboriti nisko leteće avione također zastarjeli.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova prošle sedmice je saopćilo da je spremno odgovoriti na venecuelanske zahtjeve za pomoć, istovremeno pozivajući na izbjegavanje eskalacije napetosti. Maduro se obratio Moskvi za popravke Suhoi aviona, nadogradnje radarskih sistema i isporuku raketnih sistema.

Jedan od izvora je rekao da je Venecuela već rasporedila svojih 5.000 ruskih raketa Igla, a vojni naređenja glase da, po prvom udaru, sve jedinice treba da se rasprše ili povuku sa oružjem i sakriju na raznim lokacijama.

"Svaka vojna sila na svijetu poznaje snagu Igla-S, a Venecuela ih ima ne manje od 5.000", rekao je Maduro tokom nedavnog emitovanja na državnoj televiziji.

Dodao je da su prenosive rakete i njihovi operateri raspoređeni„do posljednje planine, posljednjeg mjesta i posljednjeg grada na teritoriji.

Venecuelanske opozicione grupe, NVO, Washington i neke latinoameričke vlade optuživali su Madurovu administraciju i venecuelansku vojsku za veze s trgovinom drogom, posebno na zapadu zemlje, gdje djeluju kolumbijske gerilske grupe poput Narodna oslobodilačka armija (ELN) i gdje se široko uzgaja koka, osnovni sastojak kokaina. Vlada je dosljedno negirala takve veze i tvrdi da se bori protiv kolumbijskih krijumčara droga.