Na svim naslovnim stranama objavljuje se odluka domaćeg finansijskog regulatornog tijela o zabrani kratkoročnih kupovina akcija koje se smatraju jednim od uzroka pada sveukupne vrijednosti domaćih banaka.
Listovi opširno izvještavaju o spašavanju banke HBOS, koju je iz propasti kupovinom izvukla banka Lloyds TSB. Mnogi dnevnici također primjećuju da nakon ovog spajanja prvi čovjek banke HBOS nije ostao bez posla i da je bogatiji za dva miliona funti, dok će hiljade njenih radnika morati da idu na biro rada.
Tražeći odgovor na pitanje ko je kriv za trenutni svjetski finansijski metež, Daily Telegraph ocjenjuje da lavovski dio krivice snose vlade i centralne banke Britanije i Sjedinjenih Država, gdje je, kako navodi list, posijano sjeme fijaska koji trenutno doživljavamo.
Grandiozne zamisli o brzom blagostanju za sve su do te mjere olabavile monetarnu disciplinu da su jeftini krediti nuđeni sa svih strana i omogućeni praktično svakome - u krajnjim slučajevima ne pitajući ni za prihode, imovno stanje ili zaposlenost podnosioca - baš kao uoči sloma Wall Streeta tridesetih godina.
Prirodna posljedica toga bio je bum berzanskih špekulacija, koji su mešetari sasvim normalno iskoristili.
Ipak, barem ovdje u Britaniji, neko je morao da pretpostavi da će svemu tome doći kraj i da se zapita otkud stiže sav taj jeftini novac, nastavlja Daily Telegraph.
S tim u vezi, list primjećuje da finansijska kriza nije u toj mjeri pogodila zemlje eurozone upravo zbog čvršće monetarne politike Evropske centralne banke.
Pohlepa je dobra, rekao bi čuveni filmski berzanski mag Gordon Gekko, i ona zaista podmazuje točkove kapitalizma, ali pretjerena pohlepa vodi u propast, posebno ako je pothranjuje nezarađeni novac.
A za tu hranu mogu biti odgovorne samo vlade, zaključuje Daily Telegraph.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
