Većina Nijemaca ne vjeruje da Njemačka zbog holokausta ima posebnu odgovornost za Izrael

Prema istraživanju ARD-DeutschlandTREND objavljenom u četvrtak, dan prije Merzove objave, 66 posto Nijemaca želi da njihova vlada izvrši veći pritisak na Izrael da promijeni svoje ponašanje.

To je više nego u aprilu 2024., kada je oko 57 posto Nijemaca smatralo da bi njihova vlada trebala snažnije nego prije kritizirati Izrael zbog njegovih postupaka u Gazi, pokazala je anketa Forse.

Uprkos tome što Njemačka pomaže u zračnim dostavama pomoći Gazi, 47 posto Nijemaca smatra da njihova vlada čini premalo za Palestince tamo, naspram 39 posto koji se s tim ne slažu, pokazao je ARD-DeutschlandTREND ove sedmice.

Možda najupečatljivije je to što samo 31 posto Nijemaca smatra da imaju veću odgovornost za Izrael zbog njihove historije temeljnog načela njemačke vanjske politike, dok 62 posto ne smatra da imaju veću odgovornost.

Njemački politički establišment naveo je svoj pristup, poznat kao "Staatsraison", kao posebnu odgovornost za Izrael nakon nacističkog Holokausta, koji je 2008. tadašnja kancelarka Angela Merkel iznijela izraelskom parlamentu.

Odražavajući taj stav nekoliko dana prije svog najnovijeg posjeta Izraelu u julu, Merzov ministar vanjskih poslova Johann Wadephul rekao je za Die Zeit da Berlin ne može biti "neutralni posrednik".

"Jer smo stranački privrženi. Uz Izrael smo", rekao je, ponavljajući slične izjave drugih konzervativnih osoba u Merzovoj stranci.

No, Merzov manji koalicijski partner, Socijaldemokrati (SPD), već je bio eksplicitniji u želji da se na stol stave sankcije protiv Izraela.

Adis Ahmetović, glasnogovornik SPD-a za vanjsku politiku, rekao je da je obustava isporuka oružja samo prvi korak.

"Mora uslijediti više, poput potpune ili djelomične suspenzije Sporazuma o pridruživanju (Evropskoj uniji) ili medicinske evakuacije teško povrijeđene djece. Nadalje, sankcije protiv izraelskih ministara više ne smiju biti tabu“, rekao je Ahmetović za časopis Stern.

Produbljivanje podjela unutar Njemačke odrazilo se i na njen medijski krajolik.

U dva velika uvodnika objavljena krajem julu, časopis Der Spiegel optužio je Izrael za kršenje međunarodnog humanitarnog prava i osudio ono što je nazvao suučesništvom njemačke vlade. Na naslovnici je bila slika žena iz Gaze koje drže prazne zdjele s naslovom: "Zločin".

U međuvremenu, Bild, masovni dnevni list u vlasništvu Axel Springera, najveće njemačke medijske grupe, osudio je nedostatak ogorčenja prema Hamasu čiji je prekogranični napad na izraelske zajednice izazvao rat, ukazujući na ono što je vidio kao rastuće antiizraelsko raspoloženje i jednostrane prosvjede.

Filipp Piatov, novinar Bilda čiji X račun prati Merz, optužio je kancelara u petak da čini upravo ono za što je kritikovao druge, "da Njemačka prekida podršku svom savezniku usred rata".

Njemačka je do sada bila oprezna čak i u pogledu skromnih sankcija poput podrške djelomičnoj suspenziji pristupa Izraela vodećem programu EU za finansiranje istraživanja.

Postoje i drugi razlozi za njemačko oklijevanje da kritizira Izrael izvan njegove nacističke prošlosti, kažu analitičari, uključujući snažne trgovinske odnose s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama.

Njemačka je drugi najveći dobavljač oružja Izraelu nakon SAD-a, ali također kupuje oružje od Izraela kao dio masovnog preuređenja svojih oružanih snaga od ruske invazije na Ukrajinu 2022. To uključuje sistem za presretanje raketa Arrow-3.

Prošle sedmice, izraelska odbrambena kompanija Elbit Systems objavila je ugovor s Airbusom vrijedan 260 miliona dolara za opremanje aviona A400M njemačke ratne avijacije usmjerenim infracrvenim odbrambenim sistemima.

"Njemačku aroganciju treba izbjegavati. Ako bi Izrael uzvratio ograničavanjem isporuke oružja Njemačkoj, budućnost njemačke zračne sigurnosti izgledala bi sumorno", rekao je za Reuters Volker Beck, bivši zastupnik u parlamentu i čelnik Njemačko-izraelskog društva.