Veći rizik, ali i nagrada: EU pronašla način da efikasnije iskoristi zamrznutu rusku imovinu

Izvršna vlast EU razmatra mogućnost da skoro 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine, koja se nalazi u Belgiji, prebaci u novi investicioni fond s većim rizikom koji bi donosio veće kamate, rekli su za Politico četiri zvaničnika upoznata s dešavanjima.

Cilj je generisati više profita kako bi se pomoglo ukrajinskoj ekonomiji uništenoj ratom, posebno u svjetlu prijetnji predsjednika SAD Donalda Trumpa da će obustaviti američko finansiranje. Imovina je zamrznuta 2022. godine kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu.

Međutim, ovaj potez bi se zaustavio na korak od potpune konfiskacije ruske imovine, čemu se protivi nekoliko država članica EU, uključujući Njemačku i Italiju, zbog finansijskih i pravnih razloga.

Trošenjem samo kamata, dok se glavnica ne dira, EU se nada da može izbjeći optužbe za kršenje međunarodnog prava.

Članice grupe G7 su prošle godine pristale da Ukrajini ustupe 45 milijardi eura koje bi bile generisane ulaganjem imobilisanih suverenih sredstava.

EU-ovih 18 milijardi eura, koliko iznosi njen udio u G7 zajmu, međutim, biće u potpunosti isplaćeno do kraja godine, što otvara pitanje kako će se potrebe Ukrajine finansirati u 2026. godini.

Ministri finansija iz svih 27 zemalja članica EU započeće ovu raspravu u četvrtak na neformalnoj večeri u Luksemburgu.

"Važno je da čujemo od Komisije koje su dostupne opcije, posebno u vezi s mogućom upotrebom zamrznute ruske imovine i daljim koracima u okviru režima sankcija", navodi se u pozivnom pismu ministarskoj večeri, koje je pripremilo rotirajuće poljsko predsjedništvo Vijeća EU, a u koje je Politico imao uvid.

Poljska je takođe predložila da se nova odbrambena shema EU, SAFE, može koristiti za kupovinu oružja za Ukrajinu.

Sastanak će postaviti osnovu za mjesece napetih rasprava jer su evropske prijestolnice s ograničenim budžetima sve više rastrzane između podrške Ukrajini i ispunjavanja domaćih prioriteta.

Kao moguće rješenje, zvaničnici EU razmatraju prebacivanje imovine iz Euroclear-a u Belgiji u "specijalni investicioni fond" pod okriljem EU.

Glavna prednost brzog uspostavljanja novog fonda jeste ta što bi imovina mogla biti preusmjerena u rizičnije investicije koje bi mogle donijeti znatno veće prinose za Ukrajinu. Zvaničnici nisu precizirali o kakvim bi investicijama konkretno bilo riječ.

Prema pravilima Eurocleara, imovina, od koje je veliki dio sada već pretvoren u likvidni novac, mora biti investirana kod belgijske centralne banke, koja nudi najnižu moguću kamatnu stopu bez rizika.

U 2024. godini, dobit ostvarena takvim investicijama iznosila je četiri milijarde eura, koje su potom namijenjene za otplatu G7 zajma Ukrajini.

Pristalice novog investicionog fonda tvrde da EU mora generisati više prihoda iz ruskih državnih sredstava kako bi dugoročno podržala Ukrajinu usred produženog zastoja u mirovnim pregovorima s Moskvom.

Dodatna prednost mogla bi biti i ta što bi fond predstavljao zaštitu od rizika da Mađarska uloži veto na produženje sankcija i time efektivno omogući povrat novca Rusiji.

Ruska imovina je blokirana u okviru režima sankcija EU, koji mora biti jednoglasno obnovljen svakih šest mjeseci, a mađarska vlada je više puta prijetila da će iskoristiti veto kao znak dobre volje prema Kremlju.

U proteklim sedmicama, Komisija je vodila neformalne razgovore s grupom zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Estoniju, kako bi ispitala pravne načine da se imovina zadrži zamrznutom ako Mađarska blokira produženje sankcija, rekla su dva zvaničnika upoznata s dešavanjima. Međutim, radna grupa nije pronašla rješenje.

Zvaničnici EU sada traže načine da se novi fond uspostavi prostom većinom, umjesto jednoglasno, kako bi se zaobišao mađarski premijer Viktor Orbán.

Kritičari novog fonda, međutim, upozoravaju da će porezni obveznici EU na kraju možda morati nadoknaditi gubitke u slučaju neproduktivnih investicija.

EU traži kreativna rješenja jer je njen centralni budžet od 1,2 biliona eura, koji pokriva sve javne rashode, prenapregnut, a novi budžet će stupiti na snagu tek 2028. godine.

"Neće biti lako pronaći novac u okviru trenutnog MFF-ovog višegodišnjeg finansijskog okvira“, rekao je jedan diplomata EU.

Veliki dio EU-ovog paketa pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura, koji je dogovoren 2023. godine i trebao trajati do kraja 2027, već je potrošen.

Osim ekonomskih ograničenja, zvaničnici su skeptični prema ideji daljeg povećanja centralnog budžeta EU jer to zahtijeva jednoglasnu odluku, a vjerovatno je da će Mađarska to ponovo blokirati.