Val deportacija u EU na horizontu: 20 zemalja jedini izlaz vidi u pregovorima s talibanima

"Države članice, od sjevera do juga i od zapada do istoka, suočavaju se s istim problemom, ne možemo vratiti ilegalne afganistanske državljane, čak ni nakon što budu osuđeni za krivična djela", objasnila je belgijska ministrica za azil i migracije Anneleen Van Bossuyt. Prema njenim riječima, to narušava povjerenje javnosti u azilni sistem i ugrožava sigurnost.

Belgiji se pridružilo još 19 zemalja, među kojima su Češka, Njemačka, Švedska i Mađarska. U pismu upućenom evropskom komesaru za migracije Magnusu Brunneru, one traže da kontakti s afganistanskim režimom ostanu prioritet, te da se traže diplomatska i praktična rješenja za deportacije.

Van Bossuyt predlaže jačanje uloge agencije Frontex (granične agencije EU, op. a.) u organizaciji dobrovoljnih povrataka i reintegracije Afganistanaca. Također zagovara razvoj mehanizama za prisilne povratke, posebno kada je riječ o osobama koje predstavljaju prijetnju javnosti. Frontex odnedavno može djelovati i na teritoriji Belgije, što bi trebalo ubrzati proces povratka.

U Belgiji se trenutno nalazi više od 2.800 Afganistanaca u azilnim centrima, a polovina zahtjeva za legalni boravak biva odbijena. Kod dijela njih zabilježene su veze s bezbjednosnim incidentima, navodi belgijski portal Belga.

Portal dalje ističe da su evropski kapaciteti za prihvat izbjeglica sve iscrpljeniji, iako prema podacima UN-a više od polovine od 45 miliona stanovnika Afganistana zavisi od humanitarne pomoći. Sve veći broj Afganistanaca vraćaju i Iran i Pakistan.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt naznačio je da bi njegova zemlja mogla pomoći drugim članicama EU u deportacijama, budući da vodi "napredne" pregovore s Kabulom, iako talibanski režim nije službeno priznat.