Svijet
0

Usvojena osnivačka deklaracija Mediteranske unije

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Predstavnici više od 40 zemalja usvojili su u nedjelju na kraju samita u Parizu deklaraciju o osnivanju Mediteranske unije, na inicijativu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, nakon skupa sa koga je poslana poziv za uspostavu mira na Bliskom istoku.

Šefovi država zemalja Evropske unije i mediteranske regije složili su se da rade na uvođenju zabrane na oružje za masovno uništenje na Bliskom istoku.

"Sanjali smo Mediteransku uniju i sada je ona stvarnost", poručio je Sarkozy, koji je nametnuo ovu ideju usprkos prvobitnom nepovjerenju koju su izrazili njegovi evropski partneri, na prvom mjestu Njemačka, kao i neke arapske zemlje.

Skup je imao simboličko značenje, jer su se za istim stolom našli sirijski predsjednik Bashar al-Assad, kome je ovo veliki povratak na međunarodnu scenu, i izraelski premijer Ehud Olmert, čije su zemlje u sukobu od 1948. godine.

Al-Assad je najavio obnavljanje diplomatskih veza s Libanom, prvi put nakon što je Sirija postala nezavisna 1943. godine.

"Svijet se neće izmijeniti" za jedan dan s Mediteranskom unijom, izjavio je ministar vanjskih poslova Švedske Carl Bildt, izražavajući rezerve jednog dijela Evropljana prema ovom projektu.

U konačnoj deklaraciji samita, u dijelu koji se odnosi na mirovni proces na Bliskom istoku, napravljeno je dosta kompromisa u odnosu na prvobitnu ambiciju.

Francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner izjavio je nakon samita da je došlo do "blokade" u posljednjem trenutku sa strane Izraelaca i Palestinaca. "U posljednjem trenutku nismo uspjeli (ubaciti) jednu riječ" u formulaciji "država nacija, nacionalna i demokratska država".

Problem je predstavljala riječ "nacionalna", u kontekstu povratka izbjeglica i jevrejske ili nejevrejske države, kao i palestinske države. "Ukratko, nije došlo do toga", rekao je Kouchner elektronskim medijima.

U konačnom tekstu deklaracije se ne spominje ovaj koncept. Upravo zbog ovih razilaženja nije uspio proces iz Barcelone, iz 1995. godine između Evropljana i mediteranskih zemalja.

Osnivači Mediteranske unije se nadaju da će ona biti pokrenuta zahvaljujući konkretnim projektima, kao što su smanjivanje zagađenosti Mediterana, razvijanje sunčeve energije, jačanje sigurnosti i razvoj morskih "autoputeva", sa ciljem dinamičnije trgovine.

"Na taj način smo uspostavili mir u Evropi", rekao je Sarkozy, koji je po stupanju na funkciju šefa države prije godinu dana najavio ovaj projekt kao jedan od prioriteta predsjedničkog mandata, prenijele su agencije.

Na čelu nove unije će biti jedan predstavnik Sjevera i jedan predstavnik Juga, što je u ovom trenutku, pored Sarkozyja, egipatski predsjednik Hosni Mubarak.

Na samitu o mediteranskoj uniji učestvovali su predstavnici 43 zemlje, koji predstavljaju oko 750 miliona stanovnika - 27 zemalja članica Evropske unije, zemlje južnog Sredozemlja - Egipat, Alžir, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, kao i evropske sredozemne zemlje - Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako.

Skup je bojkotirao libijski predsjednik Moamer Gadafi, koji je ocijenio ideju "zastrašujućom" i kralj Maroka, Mohammed VI, koji je u posljednji sat poslao svog brata, navodeći "prezauzetost" kao razlog svoje odsutnosti.