Zakon, popularno nazvan BKA, koji je Bundestag (Donji dom parlamenta) već usvojio, predviđa, prema kompromisnom rješenju do koga se došlo poslije dugih nesporazuma i prethodnog odbijanja u Bundesratu, da nadležni sudija mora u svakom pojedinačnom slučaju da donese odluku o "špijuniranju".
Njemački političari, prije svega iz redova opozicionih partija - zelenih, liberala i ljevice ozbiljno kritiziraju taj zakon koji, prema njihovom mišljenju, daje saveznoj policiji preširoka ovlaštenja.
Ta ovlaštenje, koja sada dobija njemačka policija, ranije su imale samo tajne službe, podsjećaju mediji.
Po tom zakonu je od januara, kada treba da stupi na snagu omogućeno saveznoj policiji, što kritičari smatraju nedopustivim, špijuniranje kompjutera i razgovora sumnjivih osoba u cilju sprečavanja terorističke opasnosti koja, prema mišljenju ministra unutrašnjih poslova Wolfganga Schaeublea, prijeti Njemačkoj.
''Njemačka se nalazi u viziru međunarodnog terorizma'', upozorava Schaeuble, braneći zakon. On tvrdi da se radi o tome da se dođe do pravovremenih saznanja o planovima za atentate.
Protivnici zakona, nazvanog i antiteroristički, prebacuju njemačkoj vladi i članicama vladajuće koalicije demokršćanima i socijaldemokratama, da se time od BKA pravi "super institucija", prema uzoru na američki FBI.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
