UN upozorio da će svijet postati "nenaseljiv pakao" za milione ukoliko se ne riješe klimatske krize
Istraživači su upravo ukazali na neuspjeh političkih i poslovnih lidera da poduzmu značajne mjere kako bi ublažile utjecaj klimatskih promjena.
Kako su naveli, pandemija koronavirusa, koja je odnijela više od milion života na globalnom nivou i zarazila najmanje 37 miliona na svijetu, razotkrila je neuspjeh gotovo svih nacija da spriječe val smrti i bolesti uprkos konstantom ponavljanju upozorenja stručnjaka.
Podaci govore da je između 2000. i 2019. godine bilo 7.348 velikih prirodnih katastrofa, uključujući zemljotrese, cunamije i uragane, a koji su odnijeli 1,23 miliona života i ostavili posljedice na 4,2 milijarde ljudi te rezultirali globalnim ekonomskim gubicima od 2,97 biliona dolara.
Kako je istaknuto, to je gotovo dvostruko više od 4.212 katastrofa koje su zabilježene od 1980. do 1999. godine.
Velika većina tih katastrofa bila je povezana s klimom, a istraživači su prijavili veliki broj poplava, oluja, suša, vrućina, uragana i šumskih požara u posljednjih 20 godina te da su se oni u tom periodu značajno povećali.
Nagli porast tih katastrofa povezan je s porastom globalnih temperatura za koje naučnici kažu da povećavaju učestalost ekstremnih vremenskig prilika.
"Zbunjujuće je što svjesno nastavljamo sijati sjeme vlastitog uništenja. Zapravo je sve o načinu upravljanja, ukoliko želimo spasiti ovu planetu od pošasti siromaštva,daljnjeg gubitka vrsta i biodiverziteta, eksplozije urbanog rizika i najgorih posljedica globalnog zagrijavanja", naveli su iz UN-a.
Azija je u najvećoj mjeri bila pogođena klimatskim katastrofama u posljednjih 20 godina te je na tom području potvrđeno 3.068 takvih slučajeva u periodu između 2000. i 2019. godine.
U tom vremenskom periodu je u SAD-u zabilježeno 1.756 klimatskih katastrofa i 1.192 u Africi.
Najgore pogođena zemlja u posljednje dvije decenije je Kina, čemu doprinosi 500 zabilježenih prirodnih katastrofa, a u SAD-u ih je bilo 467.
Među najsmrtonosnijim, koje se smatraju ogromnim katastrofama, stradalo je više od 100.000 ljudi i riječ je o cunamiju u Indijskom okeanu 2004., ciklonu Nargis u Myanmaru 2008. i zemljotres na Haitiju 2010. godine.
U izvještaju je spomenuto da je postignt određeni uspjeh u zaštiti ranjivih zajednica zahvaljujući boljim sistemima upozoravanja i odgovora.
Agencije za upravljanje katastrofama u zemljama poput Bangladeša i Indije spasile su mnoge živote boljom spremnošću za ciklone i poplave.
Međutim, istraživači su pozvali zemlje da učine više na jačanju upravljanja rizikom od katastrofa i na boljoj pripremi za buduće klimatske katastrofe, piše CNN.
Trenutno postoji prijetnja da temperature u svijetu porastu za 3,2 stepena celzija i više, osim ako industrijske zemlje ne mogu drastično smanjiti emisiju stakleničkih plinova.
"Taj predviđeni porast temperature dovoljan je za povećanje učestalosti ekstremnih klimatskih događaja širom svijeta", navedeno je u izvještaju.
Shodno tome, emisije štetnih plinova bi se trebale smanjiti za najmanje 7,2 posto svake godine u narednih deset godina kako bi se postigao cilj od 1,5 stepeni celzija dogovoren Pariškim sporazumom.
"Vidjeli smo mali napredak u smanjenju klimatskih poremećaja i degradacije okoline. Da bismo iskorijenili siromaštvo i smanjili utjecaje klimatskih promjena, javno dobro moramo staviti iznad svega ostalog", poručio je generalni sekretar UN-a, Antonio Guterres.
