Kopenhagen
0

UN predlaže produžetak pregovora

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Neizmjerno je važno da svaka zemlja ostavi po strani svoj egoizam i da surađuje s drugima na dobrobit naše djece i unuka, rekao je u petak u Kopenhagenu japanski premijer Yukio Hatoyama.

Političar koji od stupanja na položaj u kolovozu iskazuje golemo zanimanje za klimatska pitanja tako je uputio poziv očajnika u trenucima kad sve ukazuje na to da će se klimatska konferencija završiti potpunim neuspjehom, pojačavši ga ocjenom kako bi se svjetski čelnici koji su se okupili u Kopenhagenu pokazali "nečasnima" ako ne uspiju postići dogovor, javila je Hina.

  • Od nas se očekuje da postignemo čvrsti politički dogovor, pa bio on i nesavršen, rekao je Hatoyama.

A taj je dogovor, po svim pokazateljima, još jako daleko od ostvarenja, iako je petak trebao biti dan u kojem će dvotjedna konferencija o klimatskim promjenama uspješno završiti.

Ironija je u tome što se svi slažu s time da svijet, ako nastavi na isti način, nema šanse u borbi s klimatskim promjenama. Problem je u načinu borbe protiv globalnog zatopljenja, pri čemu su dvije suprotstavljene strane - zemlje u razvoju i bogate zemlje - na nepomirljivo suprotnim stranama.

Najnaprednije zemlje u razvoju, poput Kine, Indije i Brazila, koje su danas među najgorim zagađivačima svijeta, žele da najrazvijenije zemlje preuzmu veliki dio obaveza zbog zagađivanja u prošlosti, a najbogatiji žele gotovo sve obaveze ugurati današnjim onečišćivačima.

Zato se sudionici samita UN-a, po diplomatskim izvorima, i na samom njegovom kraju svim silama trude dogovoriti najniži zajednički nazivnik nužan za bilo kakav dogovor.

Vođe 20-ak svjetskih zemalja, među kojima su SAD, Kina, Indija i Brazil, tri su se put sastali na minis samitima u posljednjih 20 sati u nastojanju da postignu barem nacrt zajedničke deklaracije o temeljnim načelima borbe protiv klimatskih promjena, jer su nade u detaljniji i sveobuhvatniji sporazum praktički nestale.

U gotovo istom su se sastavu prvi put našli neposredno prije ponoći, uoči dolaska u Kopenhagen američkog predsjednika Baracka Obame, a ishod dvosatnih razgovora je bio poziv pregovaračkim timovima da do jutra dogovore politički kompromis o načinima borbe protiv globalnog zatopljenja, o kojem bi onda raspravljali vođe više od 120 zemalja koji se nalaze u Danskoj.

No, pregovarači nisu uspjeli prevladati ključne točke razmimoilaženja SAD-a i zemalja u razvoju, pa su se vođe 20-ak zemalja ponovno okupili jutros, nastojeći dogovoriti završnu izjavu paragraf po paragraf.

No, i taj je sastanak okončan bez rezultata, pa je poslijepodne počeo i treći, za koji se svjetska javnost, ali i vođe stotinjak zemalja na samitu, nada da će uroditi uspjehom.

  • Očito je da smo potcijenili teškoće s kojima se suočavamo u nastojanju da postignemo, čak i ne pravno obvezujući sporazum, nego opću deklaraciju, izjavio je na samitu ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.

  • Na temelju toga kako se odvijaju rasprave u ovoj sali i odvojenim odborima, može se zaključiti da nam predstoji još dug i težak put, dodao je Medvedev.

No, "ne treba očajavati", ipak je ustvrdio ruski predsjednik, izrazivši uvjerenje kako "ćemo uskoro moći govoriti o smjernicama, čija će nam primjena omogućiti postizanje globalnog sporazuma".

Činjenicu da je konferencija od koje svijet očekuje tako mnogo pred slomom pokušao je promijeniti i indijski premijer Manmohan Singh, pozvavši na produžetak pregovora o borbi s klimatskim promjenama do postizanja dogovora.

  • Ishod (Kopenhagena) mogao bi biti ispod naših očekivanja, rekao je Singh i pozvao na nastavak "pregovora u cilju postizanja globalnog sporazuma koji bi bio doista solidaran odgovor na klimatske promjene tijekom 2010."

Iako njegov prijedlog nije dobio službenu potvrdu, konferencija u Kopenhagenu nastavljena je i nakon 18 sati, kad je po planu trebala završiti.

Svoj doprinos mogućem uspjehu samita dao je i brazilski predsjednik Luiz Inacio da Silva, rekavši kako je njegova zemlja spremna na "žrtvu", odnosno financijsku pomoć zemljama najpogođenijim klimatskim promjenama.

  • Ovo je nešto što nikad nisam rekao u svojoj zemlji, ni svojem narodu, ni u svojem parlamentu, pa čak ni članovima izaslanstva ovdje, no ako je nužno žrtvovati se, Brazil je spreman staviti novac na stol kako bi priskočio u pomoć drugim zemljama", rekao je Lula, dodavši kako bi se (kopenhaška) rezolucija, bude li usvojena, trebala brinuti o razvoju najsiromašnijih i najranjivijih država.

  • Mi smo u Brazilu cijelo stoljeće ostali bez rasta, dok su ostali napredovali. Kod nas ima još siromašnih, ima ih još i u Indiji i u Kini. No, mi želimo da surađuju svi, i bogati i siromašni, kako bismo odavde mogli izaći ponosno, rekao je brazilski predsjednik.