Rezolucija poziva Rusiju, kao okupacionu silu, da odmah potpuno i bezuslovno povuče svoje vojne snage s Krima i bez odgađanja okonča privremenu okupaciju teritorije Ukrajine.
Također, iz UN-a su pozvali Rusiju da zaustavi prijenos naprednih oružanih sistema, uključujući i rakete, oružje, municiju i vojno osoblje na teritoriji Ukrajine.
"Generalna skupština UN-a duboko je zabrinuta zbog sve intenzivnije ruske militarizacije na Krimu i transfera razvijenog oružja na teritoriju Ukrajine, uključujući i avione i rakete s nuklearnim kapacitetima", navodi se u rezoluciji.
#UNGA passes recurring Res on demilitarization of #Crimea with ✅63, ❌17, 🅰️62
— 🇪🇺EU at UN-NY (@EUatUN) December 7, 2020
EU27 voted in favour with strong support for #Ukraine's territorial integrity & concerns about #Russia's military activities on the illegally annexed territory.
🇪🇺Statement: https://t.co/hMTxHGGcHX pic.twitter.com/CS7hi4g5f4
Rezoluciju su podržale 63 zemlje glasanjem 7. decembra. Sedamnaest zemalja glasalo je protiv, a 62 su bile suzdržane.
Rezoluciju je predložilo 40 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, SAD, Australiju, Kanadu, Tursku i baltičke države.
Ukrajinska prva zamjenica ministra vanjskih poslova Emine Dzheppar obratila se prošle sedmice virtualnom događaju Generalne skupštine UN-a o militarizaciji Krima, navodeći značajne prijetnje zbog sve većeg vojnog prisustva Rusije kao okupatorske sile na poluostrvu Krim.
Moskva je okupirala i zauzela poluotok Krim od Ukrajine u martu 2014. godine, što je potez koji je naveo Evropsku uniju, SAD i druge zemlje da uvedu sankcije Rusiji. Od tada su Ujedinjene nacije donijele nekoliko sličnih rezolucija kojima pozivaju Rusiju da prekine vojne aktivnosti na Krimu, međutim i šest godina nakon okupacije ruske trupe i dalje su na području poluotoka, kao i u mnogim oblastima na istoku Ukrajine.