Ukupna brojka od 51,2 miliona za šest miliona je viša od one objavljene prije godinu dana, navodi se u izvještaju UNHCR-a.
Antonio Guterres, čelnik UNHCR-a, izjavio je za BBC da je to "dramatični izazov" za humanitarne organizacije.
Sukobi u Siriji, centralnoj Africi i Južnom Sudanu doveli su do naglog povećanja broja izbjeglica.
- Sukobi se mutpliciraju sve više i više. Istovremeno, izgleda da stari sukobi nikada neće zamrijeti - izjavio je Guterres.
Poseban predmet brige je oko 6,3 miliona ljudi koji su godinama izbjeglice, ponekada čak i decenijama.
Ljudi koji žive, u kako ga UN naziva "produženom" izbjegličkom statusu, uključuju više od 2,5 miliona Afganistanaca.
Na Afganistan još otpada najveći broj svjetskih izbjeglica, a susjedni Pakistan domaćin je za najveći broj izbjeglica od bilo koje zemlje, s procijenjenih 1,6 mlliona.
Širom svijeta, na hiljade izbjeglica iz skoro zaboravljenih sukoba provode najbolji dio svojih života u izbjegličkim logorima. Duž tajlandske granice s Mijanmarom, 120.000 iz mijanmarske karenske manjine živi u izbjegličkim logorima više od 20 godina.
Izbjeglice se ne bi trebale prisilno vraćati, tvrdi UN, i ne bi se trebale vratiti dok to ne bude sigurno. Za mnoge od njih - među njima i za više od 300.000 somalskih izbjeglica u kenijskom logoru Dadaab - to je veoma daleka perspektiva.
Neki logori, priznaje UN-ova izbjeglička agencija, praktično su postali stalni, s vlastitim školama, bolnicama i poslovnim prostorima. Oni, međutim, nisu i nikada neće postati dom.
Izbjeglice su, međutim, nadbrojane raseljenim osobama - ljudima koji su prisiljeni da napuste domove unutar svoje zemlje.
Smatra se da je samo u Siriji 6,5 miliona raseljenih osoba. Sukob je raselio brojne porodice, ne jednom već nekoliko puta. Njihov pristup vodi, hrani, smještaju i medicinskoj njezi često je ekstremno limitiran, i zbog činjenice što oni ostaju unutar zone sukoba teško je humanitarnim agencijama da dođu do njih.
UN procjenjuju da širom svijeta trenutno ima 33,3 miliona interno raseljenih osoba.
