Ukrajinska kriza pokrenula debatu u Finskoj i Švedskoj o mogućem ulasku u NATO

Dok je pažnja svijeta fokusirana na ruske trupe koje se gomilaju na granici Ukrajine, lideri iz cijelog političkog spektra u obje nordijske zemlje naglasili su da imaju opciju da se prijave za članstvo u bilo kojem trenutku.

"Debata je živa i bez presedana. Mnogo toga se dešava. Mnogo toga zavisi od toga šta će se dalje desiti”, rekao je Henri Vanhanen, savjetnik za vanjsku politiku i EU stranke Nacionalne koalicije desnog centra, glavne finske opozicione grupe i zagovornika članstva u NATO-u.

Švedski i finski ministri vanjskih poslova sastali su se u ponedjeljak u Briselu s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, posljednjim u nizu diplomatskih razgovora u kojima je finski predsjednik Sauli Niinisto razgovarao sa svojim američkim i ruskim kolegama posljednjih dana.

"Vrata NATO-a ostaju otvorena, Švedska i Finska su naši najbliži partneri”, rekao je Stoltenberg nakon sastanka.

"Finska nije članica NATO-a, ali održavanje nacionalnog manevarskog prostora i sloboda izbora također su sastavni dijelovi finske vanjske, sigurnosne i odbrambene politike", rekao je Pekka Haavisto, finski ministar vanjskih poslova.

Obje nordijske zemlje, koje su odustale od svoje tradicionalne neutralnosti zbog članstva u EU i klauzule o međusobnoj odbrani, posljednjih godina su se približile NATO-u, dozvoljavajući njegovim trupama da prelaze njihovu teritoriju u vrijeme krize ili tokom vježbi.

Rusija je zaprijetila oštrim odgovorom ako se NATO bude dalje širio uključivanjem dvije zemlje.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je u decembru saopćilo da bi pridruživanje Švedske i Finske NATO-u "imalo ozbiljne vojne i političke posljedice koje bi zahtijevale adekvatan odgovor ruske strane".

Anna Wieslander, direktorica za sjevernu Evropu u Atlantic Councilu, rekla je da ruske akcije tjeraju Švedsku i Finsku da razmotre potez koji Moskva nije željela.

"Ako smo na udobnom mjestu u Švedskoj, onda nema mnogo napora da promijenimo našu sigurnosnu politiku. Postoje i druga pitanja koja su važnija. Potrebna vam je ta vanjska prijetnja i to je kontraproduktivno za Rusiju", dodala je.

Ann Linde, švedska ministrica vanjskih poslova, rekla je da je "duboko zabrinuta" zbog namjera Rusije prema Ukrajini i njene "agresivne retorike".

Švedska i Finska su nedavno produbile međusobnu saradnju u oblasti odbrane i dugo je postojala pretpostavka da će te dvije zemlje djelovati zajednički u svakom potezu za pridruživanje NATO-u.

Posmatrači vjeruju da je debata oko pridruživanja NATO-u dublja u Finskoj, što možda odražava činjenicu da ona nikada nije iznevjerila svoju vojnu stražu, održavajući velike troškove odbrane i veliki broj rezervista, dok je Švedska ukinula regrutaciju i značajno smanjila svoje snage.

Od najnižeg nivoa ranih 2010-ih, kada je švedski komandant odbrane priznao da se ne može braniti više od nedelju dana, Švedska je povećala svoj vojni budžet i vratila regrutaciju.

Stokholm se čini politički podijeljenijim oko NATO-a nego Helsinki. Vladajući socijaldemokrati lijevog centra odlučno su protiv članstva, dok je opozicija desnog centra jedinstvena u želji da se pridruži.

U Finskoj, premijerka lijevog centra Sanna Marin izazvala je zaprepaštenje prošle sedmice kada je rekla da je "veoma malo vjerovatno" da će ta zemlja podnijeti zahtjev za članstvo tokom njenog mandata.

"Da je Finska ozbiljno razmišljala o članstvu u NATO-u, vjerovatno to u ovom trenutku ne bismo ni znali. Nije mudro pokazivati ​​svoje karte unaprijed", rekao je Vanhanen.

Dodao je da je Finska koristila svoju NATO opciju kao "odvraćanje" u svojoj vanjskoj politici, držeći svoju strategiju i plan nejasnim, a svoje javne izjave suptilnim. Finska je nedavno podigla svoju vojnu spremnost, ali nije dala detalje.

Švedska je, s druge strane, poslala konvoje vojnih vozila niz autoputeve i na putničke trajekte na ostrvo Gotland, što se često upoređuje sa nosačem aviona u Baltičkom moru, kao vrlo vidljiv odgovor na ruske brodove u blizini.

"Nekada sam mislio da će Švedska morati da preuzme vodstvo, jer smo najveća nordijska zemlja. Ali s obzirom na sadašnju dinamiku, više bih se kladio da bi to moglo početi brže u Helsinkiju nego u Stockholmu", rekao je Wieslander.