Ukrajinci uspjeli skinuti devet tačaka s američkog plana, ali sva ključna pitanja ostavljena Trumpu i Zelenskom

Washington je ranije vršio pritisak na Kijev da pristane na prijedlog od 28 tačaka, koji su razvili američki i ruski zvaničnici, a koji je prelazio preko nekoliko dugogodišnjih ukrajinskih crvenih linija.

Kislitsja, koji je bio u prostoriji kao dio ukrajinske delegacije tokom visokorizičnih pregovora u Ženevi, rekao je za Financial Times da je sastanak bio"intenzivan, ali produktivan napor, koji je rezultirao temeljito revidiranim nacrtom dokumenta nakon kojeg su se obje strane osjećale pozitivno.

Nakon sati mukotrpnih razgovora, koji su se skoro raspali i prije nego što su počeli, američki i ukrajinski timovi postigli su dogovor o nekoliko pitanja, ali su "stavili u zagrade" najspornije tačke, uključujući teritorijalna pitanja i odnose između NATO-a, Rusije i SAD-a, kako bi o njima odlučili Donald Trump i Volodimir Zelenski.

Ukrajinci su rekli da nisu imali mandat da donose odluke o teritoriji, posebno o ustupanjima teritorija, kako je sugerisao originalni nacrt, jer bi prema ukrajinskom ustavu to zahtijevalo nacionalni referendum.

Novi nacrt, rekao je Kislitsja, malo je ličio na raniju verziju mirovnog prijedloga koja je procurila i izazvala ogorčenje u Kijevu.

"Vrlo malo toga je ostalo iz originalne verzije. Razvili smo solidnu osnovu približavanja stavova i nekoliko stvari oko kojih možemo doći do kompromisa. Ostatak će zahtijevati liderske odluke", rekao je.

Svaka strana sada će odnijeti najnoviji radni nacrt u Washington i Kijev kako bi obavijestila predsjednike. Kislitsja je rekao da se očekuje da će administracija Donalda Trumpa zatim pristupiti Moskvi kako bi pokušala unaprijediti pregovore.

Nacrt kopija plana datih vođama američke i ukrajinske delegacije bile su jedini dokumenti koji su napustili prostoriju. Kislitsja je rekao da su sve druge kopije vraćene na kraju sastanka.

Pregovore su vodili, na ukrajinskoj strani, šef kabineta predsjednika Andrij Jermak i sekretar Nacionalnog vijeća za sigurnost i odbranu Rustem Umerov, dok su Kislitsja te grupa vojnih oficira i obavještajaca igrali podršku ukrajinskom timu.

Američku delegaciju činili su državni sekretar Marco Rubio, sekretar vojske Dan Driscoll, Trumpov specijalni izaslanik za Rusiju Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner, čije je prisustvo u početku iznenadilo ukrajinske zvaničnike.

Kislitsja je rekao da su Amerikanci bili pažljivi, željni da čuju ukrajinsko gledište i otvoreni za sugestije.

"Gotovo sve što smo predložili uvaženo je", rekao je.

Iako su pregovori završili pozitivno, skoro da nisu ni počeli, prema riječima Kislitsje, koji je nedjeljno jutro u Ženevi opisao kao vrlo napeto.

Amerikanci su stigli frustrirani zbog curenja informacija u medije u danima koji su prethodili sastanku i javne rasprave o tome ko je autor prvog nacrta prijedloga.

Gotovo dva sata razgovora između Jermaka i američke delegacije bilo je potrebno da se smiri atmosfera i vrati proces na pravi put.

"Na kraju smo uspjeli otići u američku misiju i započeti prave razgovore", rekao je Kislitsja.

Dugačka jutarnja sesija s Amerikancima omogućila je Ukrajincima da iznesu svoje zabrinutosti i zahtjeve. Nakon kratke pauze uslijedio je detaljan pregled nacrta mirovnog plana, tačku po tačku, rekao je.

Kislitsja je rekao da je američka strana izgledala spremna ukloniti prijedlog o uvođenju ograničenja od 600.000 vojnika za ukrajinsku vojsku. Rekao je da su američki pregovarači pažljivo saslušali ukrajinske argumente i pristali uzeti ih u obzir.

"Dogovorili su se da broj ukrajinske vojske u verziji koja je procurila, ko god da ju je sastavio, više nije na stolu. Vojska će nastaviti raspravljati o aranžmanima", dodao je.

Prijedlog za opštu amnestiju za potencijalne ratne zločine, koji se nalazio u originalnom nacrtu, prerađen je na način koji se bavi "žalbama onih koji su patili u ratu", rekao je.

U kasnijoj sesiji tokom dana uključeni su evropski saveznici, uključujući predstavnike Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i institucija EU. Prije razgovora sa SAD-om Ukrajina je održala privatne konsultacije s evropskim savjetnicima za nacionalnu sigurnost kako bi uskladila stavove i identifikovala zajedničke prioritete, rekao je Kislitsja.

Više puta je hvalio "konstruktivan angažman" američkog tima, posebno Rubia, Driscolla i Kushnera.

"Nije bilo nijednog trenutka u kojem su rekli: 'Nećemo o tome razgovarati'. Prošli smo kroz sve tačke pažljivo", pojasnio je.

Razgovara se o tome da Trump ugosti Zelenskog u Washingtonu ove sedmice kako bi se učvrstio dogovor. Ali neki u krugu ukrajinskog predsjednika savjetovali su mu da ostane u Kijevu kako ne bi rizikovao novu napetost s Trumpom koja bi mogla ugroziti napredak postignut tokom vikenda.

I dalje nije jasno da li će Trump željeti da Zelenski odobri dokument potpisom. Američki predsjednik rekao je da bi njegov ukrajinski kolega trebao podržati nacrt plana do američkog Dana zahvalnosti, u četvrtak.

Washington sada mora odlučiti kako i kada će predstaviti nacrt mirovnog sporazuma Rusiji. Kremlj je u ponedjeljak rekao da još nije vidio ili dobio informacije o zajedničkom američko-ukrajinskom nacrtu.

"Na Rusima je da pokažu jesu li zaista zainteresirani za mir ili će pronaći hiljadu razloga da se ne uključe", rekao je Kislitsja.

Ukrajina je, sa svoje strane, izrazila spremnost da nastavi raditi na pravednom okončanju rata i da putuje "gdje god" kako bi nastavila proces.

Naglasio je i širi značaj sastanka u Ženevi.

"Fundamentalno postignuće u Ženevi je to što smo uspjeli sačuvati funkcionalno partnerstvo i dijalog s Amerikancima. Uprkos medijskoj galami i pomami na društvenim mrežama, obje strane su pokazale da je partnerstvo snažno i da može proizvesti održiv dokument za lidere", rekao je.

Ipak, Kislitsja je ostao oprezan.

"Nismo sjedili u sjedištu Netflixa i pisali scenarije koji će biti nominirani za Oscara. Ne smijemo biti vođeni uzbuđenjem ili euforijom, već odgovornošću i složenošću pitanja", dodao je na kraju.