Drugo iskustvo
132

Ukrajinci o Dejtonskom sporazumu: Alija je pod pritiskom potpisao, Trump nema svog Holbruka

Piše: D. Dž. | 14.12.2025.
Priznavanjem vojne okupacije dijelova Ukrajine legitimizirali bi se zločini i etničko čišćenje što je urađeno u Dejtonskom sporazumu (Foto: EPA-EFE)
Priznavanjem vojne okupacije dijelova Ukrajine legitimizirali bi se zločini i etničko čišćenje što je urađeno u Dejtonskom sporazumu (Foto: EPA-EFE)
Poslušajte članak
U kolumni objavljenoj za ukrajinski list napravljena je usporedba okolnosti pod kojima je delegacija Republike Bosne i Hercegovine potpisala Dejtonski sporazum u odnosu na okolnosti mirovnih pregovora koji se vode u Ukrajini.

Poređenje mirovnog procesa koji se vodi oko rata u Ukrajini sa Dejtonom sve je primamljivije kako navodi ukrajinski autor, pri čemu se dosta faktora poklapa sa akterima iz oba scenarija.

"Sada, dok Trumpova administracija traži načine da okonča rat između Rusije i Ukrajine, Dejton se stalno pojavljuje kao model, dokaz da američka snaga potkrijepljena silom, može okončati nemoguće sukobe. Poređenje je primamljivo. Oba rata karakteriziraju teritorijalna osvajanja, etničke pritužbe, politika velikih sila i strašne civilne žrtve", piše Kyiv Post.

S druge strane za Ukrajince koncept Dejtona predstavlja više upozorenje nego stvarnu mapu puta za ostvarenje mira.

"Da, zaustavilo je ubijanje. Također je legitimizirano etničko čišćenje, nagrađena je agresija i stvorena je država koja se općenito smatra disfunkcionalnom zbog složenog, etnički podijeljenog političkog sistema koji je nametnut", piše Kyiv Post.

Dugoročna nefunkcionalnost i slabost državnih institucija najveći su bojazan za Ukrajince u komparaciji sa ishodom Dejtonskog sporazuma i tamošnjeg pregovaračkog procesa.

"Bosna je kao žrtva napravila najveće ustupke. Prije rata, bosanski Srbi su kontrolirali oko trećinu zemlje. Dayton im je dao 49 posto. Sporazum je u suštini ratificirao etničko čišćenje, stvarajući entitet izgrađen na masovnim zločinima, uključujući genocid u Srebrenici samo nekoliko mjeseci ranije. Bosanski predsjednik Alija Izetbegović potpisao je pod ogromnim pritiskom. Njegova iscrpljena zemlja nije mogla nastaviti borbu, ali je shvatio da time legitimizira nešto duboko nepravedno", piše Kyiv Post.

Ključna razlika je čini se u samom pristupu tadašnje administracije Billa Clintona u odnosu na pristup koji u Ukrajini vodi i brani administracija Donalda Trumpa.

"Počnite s liderstvom. Američki predsjednik Bill Clinton je lično bio angažovan u Daytonu, uz podršku vještih diplomata poput Holbrookea, a Washington je podržavala široka međunarodna koalicija. Trump je transakcijski nastrojen, vanjsku politiku posmatra kroz prizmu dogovora i pokazao je nedosljednu posvećenost Ukrajini. Njegovom timu nedostaje bilo ko sa Holbrookeovim diplomatskim vještinama ili izdržljivošću", piše Kyiv Post.

Ističe se da lekcije iz Dejtona potvrđuju da pregovori samo formaliziraju vojne realnosti kada je jedna strana dovoljno oslabljena, kada cijena nastavka borbe postane prevelika.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Možda vas zanima