Među njima su oni koji su umrli u samoj eksploziji, zatim od zračenja prilikom otklanjanja posljedica poslije havarije kao i oni koji su za cio život ostali invalidi, ili su ostali bez kuća i bili su prinuđeni da se presele u druge oblasti.
Prošle noći, u jedan sat i 23 minuta, kada je 1986. godine eksplodirao reaktor, oglasila su se crkvena zvona u Kijevu, gdje je te godine nivo radijacije premašivao dozvoljenu granicu tri do pet puta.
U intervjuu časopisu "Ogledalo sedmice", ukrajinski ministar za vanredne situacije i zaštitu stanovništva od posljedica černobilske katastrofe Vladimir Šandra, izjavio je da je više od trećine naselja u "černobilskoj zoni" danas manje opasno za život, od kojih 332 mogu da se isključe iz kategorije radioaktivne zagađenosti a 431 da budu prevedena na nižu kategoriju.
U 70 naselja i dalje je krajnje visok nivo radioaktivnog zagađenja, rekao je on, dodajući da nije otklonjena opasnost zagađenosti namirnica, jer je u više od 500 naseljenih mjesta sadržaj radioaktivnog cezijuma veći od dozvoljene norme.
Vlasti su danas omogućile nekadašnjim žiteljima naselja u "ograđenoj zoni" od 30 kilometara od centrale i "grada duhova", Pripjatija - gdje su nekada živjeli radnici atomske centrale, da u pratnji stručnjaka za radioaktivnu sigurnost, posjete mjesto gdje su nekada živjeli.
U samom Černobilu bit će održan miting-rekvijem "Černobil - bol našeg srca", a predsjednik te zemlje položit će vijenac na memorijalni spomenik "Herojima Črnobila" u Kijevu.
U Bjelorusiji će pomen biti održan u pravoslavnoj kapeli, a najviši državni funkcioneri obići će najviše pogođenu Gomeljsku oblast.
Prema procjenama eksperata, ukupna količina oslobođenih radioaktivnih materija iznosila je 50 miliiona kirija, što je jednako posljedicama eksplozije 500 atomskih bombi, kao što je bila ona bačena na Hirošimu 1945. godine.
Radioaktivni oblak poslije havarije prešao je nad evropskim dijelom bivšeg SSSR, istočnom Evropom, Skandinavijom, Velikom Britanijom i istočnim dijelom SAD.
Zagađeno je bilo više od 145.000 kvadratnih kilometara (oko 5.000 naselja) Ukrajine, Bjelorusije i Rusije a u samoj Ukrajini 2.218 sela i gradova u kojima je živjelo oko 2,4 miliona stanovnika.
Na bjelorusku teritoriju palo je oko 70 posto radioaktivnih materija iz eksplodiranog reaktora, a procijenjena šteta iznosi 235 milijardi dolara.
U Rusiji, zagađenju je bilo izloženo 15 regija, na kojima je živjelo oko tri miliona ljudi, i teritorija veća od dva miliona hektara obradivog zemljišta i oko milion hektara pod šumom.
U operaciji otklanjanja posljedica učestvovalo je oko 600.000 ljudi, od kojih je 200.000 ozračeno.
U zoni aktivnog zagađenja bilo je 23 posto teritorije Bjelorusije, sedam posto Ukrajine i 1,5 posto evropskog dijela Rusije, a stručnjaci u Moskvi procjenjuju da će se negativne posljedice havarije osjećati još približno 300 godina.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, nakon eksplozije od raka je umrlo 4.000 osoba, ali organizacija "Greenpeace" u svom izvještaju baziranom na rezultatima istraživanja više od 50 naučnika iz šest zemalja svijeta, tvrdi da je samo u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji do sada od posljedica Černobilja umrlo oko 200.000 ljudi.
Svjetska organizacija tvrdi da će u budućnosti u cijelom svijetu oko 270.000 slučajeva onkoloških oboljenja biti u vezi sa uticajem radijacije iz Černobilja, od kojih će se 93.000 završiti fatalno.
Uoči godišnjice ruski "Atomstrojeksport" završio je radove na "sarkofagu" koji prekriva oko 200 tona "nuklearne smrti" u ruševinama reaktora i time je njegov "garantni rok" produžen za 15 godina, a u petak je aktivirano i prvo skladište radioaktivnog otpada "vektor", gdje će biti smještan sav opasan otpad rasut po "černobilskoj zoni".
Černobilska tragedija ostala je "državna tajna" u tadašnjem Sovjetskom Savezu punih pet dana poslije havarije, do prvomajskih praznika, kada je sovjetski lider Mihail Gorbačov nakon što je u svijetu već uveliko počelo da se priča o toj katastrofi, priznao da se dogodila stravična havarija.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
