Prije 25 godina, prvi slučajevi AIDS-a zabilježeni su u Sjedinjenim Državama. Sadašnji čelnik američkog vladinog Instituta za alergije i zarazne bolesti postao je najistaknutija osoba u istraživanjima AIDS-a u Americi. Tada je Fauci bio specijalist za zarazne bolesti, kojemu je - dok je prelistavao glasnik o novoprijavljenim zaraznim bolestima - pažnju privukao izvještaj o petorici zdravih homoseksualaca u Los Angelesu koji su oboljeli od upale pluća. Kratko nakon toga uslijedio je i drugi izvještaj o 45 muškaraca u nizu američkih velikih gradova koji su oboljeli ne samo od upale pluća nego i od rijetkog oblika raka.
"Bilo mi je jasno da smo sučeljeni s vrlo ozbiljnim problemom. No, ni u svojim najcrnjim mislima nisam ni pojmio koliko će taj problem zaista biti težak."
Dugo se smatralo da je širenje virusa HIV ograničeno na bjelačke homoseksualce srednje klase u sjevernoameričkim gradovima. No, kako su sociolozi počeli saznavati više o novoj bolesti i počeli zagledati i druge zemlje, tako se ustanovilo da je zaraza tim virusom - odnosno bolest AIDS koju on izaziva - široko rasprostranjena.
"Već tada, to je bio globalni problem, koji je samo zahvaljujući sustavu medicinske skrbi u Sjedinjenim Državama i drugim zapadnim zemljama bio prvo prepoznat kao takav. U međuvremenu, do danas, ukupno je u svijetu bilo - odnosno još uvijek je - 65 miliona slučajeva zaraze HIV-om, od kojih je 25 miliona umrlo. Trenutno, s HIV-om živi 38 miliona i 300 hiljada ljudi u svijetu."
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 3 miliona ljudi godišnje umre od AIDS-a, a četiri miliona se zarazi virusom HIV. Tokom posljednja dva desetljeća, liječenje antivirusnim lijekovima i strategije prevencije - putem zdravstvenog prosvjećivanja i prakticiranja sigurnih spolnih odnosa - učinile su HIV odnosno AIDS problemom koji se uspijeva održati u podnošljivijim granicama. No, lijeka još uvijek nema.
Cjepivo protiv HIV-a i dalje je samo željeni cilj brojnih znanstvenika, jer se virus ne ponaša poput drugih patogenih mikroorganizama. Prema dr. Fauciju, ne postoji niti jedan zabilježeni slučaj potpunog spontanog izlječenja osobe koja se zarazila HIV-om. Znanstvenici već godinama pokušavaju ustanoviti zašto se ljudski organizam ne uspijeva riješiti tog virusa na način na koji se na koncu othrva drugim virusnim bolestima, poput velikih boginja, ospica i poliomijelitisa. No, 25 godina istraživanja dalo je mnogo rezultata, te u Torontu neće biti nestašice u iznošenju naučnih radova i saopćenja.
Naučnicima je dobro poznat način na koji HIV onesposobi imuni sustav ovladavši T-stanice, koje su uključene u aktivaciju i regulaciju imunološkog sustava. No, naučnici Univerziteta Montreal proučavaju ulogu jedne druge stanice imunološkog sustava - makrofaga. Eric Cohen, iz Odjela za istraživanja ljudskih retrovirusa, kaže da on i njegovi kolege pokušavaju otkriti zašto u ljudskom organizmu zaostaje takozvani rezervoar virusa HIV, unatoč agresivnoj terapiji antivirusnim lijekovima, koja bi trebala snažno potaknuti imunološki sustav. Odgovor se - po njima - krije u sposobnosti virusa HIV da se 'zakopa' u makrofagima kako bi izbjegao da ga lijekovi 'pronađu'.
"Na konferenciji ću govoriti o istraživanju koje smo proveli u pokušaju da rasvijetlimo puteve unutar stanice koje virus koristi bilo da dopre do plazmatične membrane kod nekih vrsta stanica, ili do onih dijelova stanice gdje se može sakriti i izbjeći da ga imunološki sustav otkrije."
Konferencija u Torontu pruža i međunarodnu platformu za raspravu u teškoj, ali još malo prepoznatoj javnozdravstvenoj krizi - usporednoj zarazi HIV-om i tuberkulozom. Prema stručnjacima, u nekim zemljama i do 75 posto ljudi koji su zaraženi HIV-om boluje i od teškog oblika tuberkuloze. Što se opće slike tiče, kako kaže Anthony Fauci, Toronto neće donijeti nikakve objave prijelomnog napretka. Ali, kaže on, u raspravama će doći do konsolidacije najnovijih istraživanja, što će svima pružiti bolje razumijevanje pandemije AIDS-a, javlja Glas Amerike.
