U toku čitanje presude u Hagu: Utvrđeno da je Mijanmar brutalno ubio 10 hiljada Rohingya, ograničavali i rađanje djece
Presudu čita predsjednik suda Yuji Iwasawa. Na početku sažetka nalaza naveo je da su Rohingye u Mijanmaru prisutni generacijama, ali da su ih diskriminatorski zakoni i ograničenja postepeno lišavali prava.
Zbog toga su postali marginalizirani i posebno ranjivi, dok je govor mržnje koji je sponzorirala vojska podgrijavao neprijateljstvo prema njima.
Oko 10.000 ubijenih u operacijama čišćenja
Ipak, prema riječima Iwasawe, dokazi pokazuju da su snage sigurnosti Mijanmara na pojedinim lokacijama vršile neselektivna ubijanja, odvajale i pogubljivale muškarce, činile seksualno nasilje i namjerno palile kuće Rohingya.
"Sud utvrđuje da su snage sigurnosti Mijanmara ubile hiljade rohingya civila, počinile rašireno seksualno nasilje, kao i djela ekstremnog nasilja nad djecom, te napadale Rohingya dok su u velikom broju bježali u Bangladeš", rekao je Iwasawa.
Prema dokazima koje je sud razmatrao, oko 10.000 Rohingya nasilno je ubijeno tokom operacija čišćenja 2017. godine.
Sud je utvrdio i da su Rohingya zasebna etnička grupa s vlastitim jezikom i umjetnošću, koja se tako i sama identificira. Mijanmar ih diskriminira decenijama, a ispunjavaju uslove da budu zaštićena grupa.
Mjere za smanjenje rađanja
Iwasawa je podsjetio na regionalnu naredbu kojom je Mijanmar uveo posebne dozvole za brak za osobe označene kao "Bengalci" i ograničio broj djece u braku na dvoje.
Iako te mjere nisu uspjele smanjiti natalitet, Mijanmar priznaje da im je cilj bio usporiti rađanje u ovoj grupi. Sud je uvjeren da je riječ o prisilnoj mjeri usmjerenoj protiv Rohingya, kojoj je namjera bila u najmanju ruku smanjiti broj rođenih, uključujući i vrijeme operacija čišćenja.
Ta i druge mjere, prema riječima Iwasawe, "ukazuju" na namjeru države da spriječi rađanje unutar grupe. Naveo je i seksualno nasilje tokom operacija čišćenja, kojem je cilj bio fizički i psihički narušiti volju i sposobnost stanovništva da ima djecu.
Sud je pri ocjeni dokaza uzeo u obzir i to da Mijanmar nije stvarno istražio navodne zločine te da je odbio omogućiti pristup dokazima i svjedocima.
Iwasawa je pojasnio da država može biti odgovorna za genocid ako ga počine njeni organi ili osobe i grupe čija se djela mogu pripisati državi. Pojedinci snose krivičnu odgovornost, a države imaju obaveze prema međunarodnom pravu, koje nisu krivične prirode.
Važno i za tužbu protiv Izraela
Presuda protiv Mijanmara pojasnila bi kako Međunarodni sud pravde dokazuje genocidnu namjeru, posebno kad zločini uključuju seksualno nasilje, uništavanje domova i masovno raseljavanje, a ne samo masovna ubijanja. Potvrdila bi i princip da svaka država potpisnica Konvencije o genocidu može tužiti drugu, čak i kad njeni državljani nisu direktno stradali.
Najviše pažnje privlači tužba Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog rata u Gazi. Strane i sudije u tom predmetu mogle bi se pozvati na to kako je sud u slučaju Mijanmara tretirao namjeru, nalaze UN-ovih istražitelja, seksualno nasilje i napade na žene i djecu.
Čitanje presude je u toku.