U nacrtu završnog dokumenta se ne navode konkretni ciljevi u borbi protiv globalnog otopljavanja do polovine ovog stoljeća jer o tome među čelnicima "osmorke" i Kine nije postignut dogovor, izvještava agencija Reuters.
Postizanje saglasnosti oko utvrđivanja dugoročnih ekoloških ciljeva dodatno je zakomplicirano nakon odluke kineskog predsjednika Hua Jintaoa da se vrati u Peking jer su na etnički heterogenom sjeverozapadu njegove zemlje izbili veliki nemiri u kojima je poginulo 156 ljudi.
Nacrt završnog dokumenta sa tekućeg samita G-8 obuhvata i zaključak da je globalna privreda sada suočena sa "značajnim rizicima koji ometaju ekonomsku i finansijsku stabilnost."
U dokumentu se također navodi da bi "izlaznu strategiju", ukoliko više ne bude potrebe za primjenom stimulativnih paketa za poticanje privrednog rasta, trebalo primjenjivati samo u slučaju kada "oporavak bude siguran."
Kanadski premijer Stephen Harper je uoči početka samita upozorio da će zatražiti od kolega iz G-8 da se izjasne, prije nego što se razgovora o dodatnim stimulativnim programima, da li su postojeći paketi za poticaj ekonomija bili djelotvorni.
Politički čelnici G-8 (SAD-a, Japana, Njemačke, Rusije, Velike Britanije, Francuske, Italije i Kanade) razgovarat će o najaktuelnijim ekonomskim problemima u situaciji kada su se prema ocjeni mnogih stručnjaka pojavili znaci oporavka globalne privrede.
Takeo Hattori, analitičar japanske kompanije Mitsubishi UFJ Securities, upozorava da se i pored "pozitivnih znakova o stabilnosti u privredi i povećanju poslovnog povjerenja realna ekonomija još nije oporavila, dok zaposlenost i zarade stagniraju".
Očekuje se da lideri G-8 pokrenu neke nove inicijative za oživljavanje globalne privrede i reformiranje svjetskoga finansijskog sistema, a o tim prijedlozima bi također trebalo da se raspravlja i na skupu grupe 20 najrazvijenijih i zemalja s ubrzanim ekonomskim rastom, 24. i 25. septembra, u američkom gradu Pittsburghu.
Stabilan i održiv dugoročni ekonomski rast zahtijeva eliminaciju sadašnje neravnoteže u tekućim bilansima zemalja, uključujući i najrazvijenije, navodi se u nacrtu završnog dokumenta G-8, dok se ne spominje raniji prijedlog Kine da se na skupu "osmorke" u Italiji raspravlja i o uvođenju nove svjetske rezervne valute umjesto dolara.
Kina je prošle sedmice službeno stavila do znanja, u izjavi guvernera svoje centralne banke Zhoua Xiaochuana, da je dominantan položaj dolara u svjetskim finansijama značajan izvor sadašnjih problema u globalnoj ekonomiji i zatražila da se uvede nova rezervna valuta, u vidu Specijalnih prava vučenja Međunarodnoga monetarnog fonda.
Analitičari, na čije mišljenje se poziva Reuters, procjenjuju da zahtjev Kine, kao ni odbijanje G-8 da se bavi statusom dolara, neće imati bitniji uticaj na kretanje kursa vodećih valuta.
Najavljeno je da će američki predsjednik Barack Obama, koji prvi put prisustvuje samitu G-8, posebno iskoristiti taj skup da iznese svoje poglede na savremene ekološke probleme.
Obama je, međutim, još u utorak morao da se suoči sa neprijatnom informacijom iz L'Aquille, jer na Glavnom ekonomskom forumu (MEF), čije članice su odgovorne za emitiranje oko 80 posto štetnih plinova u atmosferu, ministri 17 zemalja nisu uspjeli da se dogovore o dugoročnim ciljevima za borbu protiv klimatskih promjena.
Domaćin ovogodišnjeg skupa G-8 talijanski premijer Silvio Berlusconi izjavio je da je neuspjeh na sastanku MEF-a nastao prije svega zbog odbijanja Kine i Indije da prihvate obaveze za smanjenje emisije štetnih plinova u razdoblju do polovine ovog stoljeća.
U nacrtu završnog dokumenta sa samita G-8 također se navodi obaveza najrazvijenijih zemalja da do iduće godine rade na zaključenju globalnoga trgovinskog sporazuma poznatog pod imenom Doha runda.
Učesnici samita bi osim toga trebalo da se dogovore, kako se navodi u prijedlogu završnog dokumenta sa tog skupa, o prijedlogu SAD-a da se tokom naredne tri godine stvori globalni fond vrijedan 15 milijardi dolara za finansiranje razvoja poljoprivredne proizvodnje u najmanje razvijenim dijelovima svijeta kako bi se izbjegla sve masovnija pojava gladi i nestašice hrane.
Podaci UN-a pokazuju da će se ove godine broj gladnih u svijetu uvećati za najmanje 40 miliona i da bi milijardu ljudi širom svijeta moglo biti ugroženo zbog gladi i nedovoljne uhranjenosti.
