Imigranti su prošle godine u zemlje iz kojih potiču poslali 232 milijarde američkih dolara, od čega je 167 otišlo u zemlje u razvoju, navodi se u izvještaju. To znači da je priliv novca od imigranata drugi najveći izvor stranog finansiranja zemalja u razvoju, odmah nakon direktnih stranih investicija.
"Imigranti žele da poprave ne samo svoj već i položaj porodice, a novac koji zato šalju kući značajno doprinosi razvoju lokalne zajednice", navodi se u izvještaju i dodaje da žene imigranti šalju porodicama procentualno veći dio svojih skromnih zarada nego muškarci koji mnogo više zarađuju.
Prema jednom izvještaju UN-a, žene Bangladeša, naprimjer, koje rade u zemljama Bliskog istoka slale su kući u prosjeku 72 posto svojih zarada, a 56 posto tog novca išlo je na podmirivanje dnevnih potreba, zdravstvo i obrazovanje.
Uz konstataciju da tako značajno doprinose kvalitetu života u domovini, ali i zemljama prijema, u izvještaju je naglašeno da se milioni žena imigrantkinja pritom suočava s dvostrukom diskriminacijom, pri čemu su žrtve eksploatacije, raznih vidova zlostavljanja i uskraćivanja prava, kao i trgovine ljudima.
Prema procjenama Međunarodne organizacije za rad, u svijetu danas ima 2,4 miliona žrtava trgovine ljudima, a od 600 do 800 hiljada ljudi, koliko se godišnje ilegalno prevozi preko međunarodnih granica, 80 posto su žene i djevojčice.
Polovinu svih međunarodnih imigranata čine mladi između 10 i 24 godine, a istraživanja u Meksiku i Centralnoj Americi na tranzitnim punktovima imigranta koji su krenuli u SAD pokazala su da 40 posto pridošlica čine adolescenti između 14 i 17 godina, dok studije na tromeđi Tajlanda, Mianmara i Kine govore da adolescenti od 13 godina sami prelaze granice.
Razvijene zemlje, naročito one u kojima stanovništvo stari, imaju koristi od mladih imigranata, jer ne samo da prihvataju manuelne poslove koje niko ne želi raditi već povećavaju udio produktivne i visokoobrazovane radne snage.
Kako je navedeno u izvještaju, u porastu je i broj studenata koji ostaju u zemlji prijema nakon završetka studija i, mada se time smanjuje produktivno stanovništvo u zemljama iz kojih dolaze, oni ipak doprinose njihovom razvoju jer šalju novac kući, a po povratku donose stečena znanja i veštine.
Mladi, međutim, često ne mogu da imigriraju legalno, a zbog svoje mladosti su izloženi i rizicima zlostavljanja i eksploatacije, što posebno važi za mlade djevojke koje su češće od drugih žena meta silovanja i drugih vidova nasilja. Zato izvještaj UN-a sadrži dodatak pod nazivom "Mladi u pokretu" koji se bavi iskustvima mladih imigranata s pričama o vlastitim iskustvima.
U izvještaju je zaključeno da negativne posljedice imigracija zahtijevaju pojačane napore na smanjenju siromaštva, ravnopravnost spolova i napredak u razvoju.
Generalna skupština UN-a ocijenila je, međutim, nakon rasprave o izvještaju, da imigracije ne treba da budu shvaćene usko i isključivo negativno, jer ako se vodi zdrava imigracijska politika koja odgovara ekonomskim interesima i štiti ljudska prava, može imati pozitivan uticaj na razvoj i zemlje porijekla i zemlje prihvata.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
