Šešelj je, naime, tada dvije sedmice prije početka suđenja započeo štrajk glađu tražeći da se brani sam i da mu se osigura finansiranje odbrane, a raspravno vijeće na to je odgovorilo odlukom da mu trajno nametne branitelje po službenoj dužnosti, ocjenjujući da Šešeljevo ponašanje predstavlja značajno ometanje sudskog postupka.
U decembru, nakon što je postalo očigledno da je Šešelj ugrozio svoje zdravlje ustrajavanjem na jednomjesečnom štrajku glađu, Žalbeno vijeće poništilo je i početak suđenja i niz odluka donesenih uoči početka suđenja uključivši i odluku da mu se nametne branitelj te uvodne riječi tužiteljstva.
Prije godinu dana haško je tužiteljstvo u uvodnim riječima poručilo da je Šešelj, zajedno s drugim sudionicima zajedničkog zločinačkog pothvata, pokušao ostvariti cilj uspostave nove homogene srpske države na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz rašireni progon, provođen pod patronatom države, koji je uključivao ubistva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine nesrpskog stanovništva.
Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima sam Šešelj, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon nesrpskog stanovništva ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage.
Tužiteljstvo je tada argumentirajući tezu da je optuženi bio majstor političke manipulacije iskoristilo svjedočenje samog Šešelja koji je to, na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, priznao unatoč upozorenjima sudaca da se samooptužuje.
Vođa srpskih radikala, po optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj je unovačio i predvodio srpsku paravojnu skupinu koja je sudjelovala u pokolju više od 250 bolesnika koji su 1991. bili izvedeni iz vukovarske bolnice, navodi se u optužnici.
Tereti ga se i za "govor mržnje" u Vukovaru u novembru 1991. Prema optužnici sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju pozivajući u govorima i na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata.
Šešelj je 6. maja 1992. u govoru u vojvođanskom mjestu Hrtkovci pozvao na izgon Hrvata, čitajući popis imena onih Hrvata koji su prema njemu trebali otići u Hrvatsku. Nakon njegova govora, kaže se u optužnici, u Hrtkovcima je započela kampanja etničkog čišćenja Hrvata i tokom sljedeća tri mjeseca mnogi su nesrbi zlostavljani i prisiljeni prijetnjama na odlazak iz Vojvodine, a njihove domove pljačkali su i naseljavali Srbi.
Ovo je prva optužnica koju je ICTY podigao za zločine počinjene na području Vojvodine.
Samo suđenje Šešelju trebalo bi trajati više od godinu dana, a odvijat će se u nešto laganijem ritmu - tri dana sedmično kako bi Šešelj imao vremena za pripreme.
Tužiteljstvo će održati uvodne riječi 7. novembra, a prve od oko 100 svjedoka izvest će 4. decembra. Šešelj će, prema najavi, dati 8. novembra izjavu optuženog jer se odrekao prava da iznese uvodnu riječ odmah nakon tužitelja, već će to učiniti na početku izvođenja dokaza odbrane. Šešelj će, umjesto u klupi za optužene, sjediti u klupi rezerviranoj za odvjetnike optuženih jer je tražio da se pred svjedocima i publikom stvori "vizualni dojam ravnopravnosti s tužiteljima".
Pitanje finansiranja obrane još nije riješeno jer Šešelj odbija podnijeti izvještaj o svom imovinskom stanju koji je preduvjet da ICTY finansira odbranu. Po Šešeljevoj procjeni troškovi njegova pravnog tima premašili su 6,4 miliona dolara.
Šešelj je tokom haškog pritvora najavljivao da će se braniti 'raskrinkavanjem' uloge Vatikana, SAD-a, Francuske i Velike Britanije na čelu s Billom Clintonom, Jacquesom Chiracom i Tonyjem Blairom, predsjednicima RH i BiH Franjom Tuđmanom i Alijom Izetbegovićem u zavjeri čija je i on žrtva, podsjeća Hina.
Protekle godine pritvora Šešelj, redovni profesor prava na beogradskom univerzitetu, iskoristio je da zatrpa Haški sud stotinama rukom pisanih podnesaka na ćirilici, od kojih su neki imali i stotine stranica, a sve u borbi za dostavu dokumenata na srpskom jeziku i na papiru, a ne u elektronskoj formi te za pravo da se brani sam i da mu Haški sud plaća odbranu.
Šešelj je u pritvoru ICTY-a od dobrovoljne predaje 24. februara 2004. godine
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
