Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da će Rusija i dalje biti pouzdan izvoznik energije - ali da će Evropljani, ako žele pristup vlasništvu u ruskim preduzećima u sektoru energetike, morati uzvratiti recipročnim mjerama koje bi pomogle razvoju Rusije.
Putin je rekao i da će se Rusija boriti za svoje interese i ocijenio je da je neobično ako se to drugima čini neobjašnjivo. Predsjednik Evropske komisije Hose Manuel Barroso je rekao poslije samita da EU želi odnose s Rusijom zasnovane na principu međuzavisnosti.
Samiti EU i Rusije često su protokolarne prilike za slikanje i razmjenu komplimenata. Skup u Sočiju je, međutim, nešto drugo - prvenstveno zbog ozbiljnosti pitanja koja su na dnevnom redu.
Ruski domaćini su tokom samita nastojali da uvjere goste iz EU da mogu da se oslone na isporuke ruskih energenata, ne krijući da u ovome, kao i u svim drugim oblastima, svoje interese stavlja na prvo mjesto. Ipak, predsjednik Putin nije propustio priliku da ukaže na pozitivne aspekte odnosa Bruxellesa i Moskve i njihov značaj za stabilnost i dobrobit žitelja Evrope.
"Želio bih posebno da istaknem konstruktivnu poziciju naših evropskih partnera u unapređenju nekih ključnih oblasti saradnje, uključujući i dijalog o energiji", rekao je Putin.
"Početak izgradnje sjevernoevropskog gasovoda, mjere za jačanje energetske sigurnosti kontinenta, sve je to usmjereno na ostvarenje napretka u globalnoj i regionalnoj saradnji - sa krajnjim ciljem da se popravi kvalitet života stanovnika Evrope."
Vođa delegacije EU, austrijski kancelar Wolfgang Schuessel, također je pohvalio, kako je rekao, "kvalitativano poboljšanje odnosa dvedesetpetorice i Rusije".
Lijepe riječi nisu, međutim, mogle da prikriju napetost zbog energetskog spora koji tinja još od januara, kada je - nakratko - prekinut izvoz ruskog gasa u zapadnu Evropu. Poslije razmjene oštrih riječi, strasti su se smirile nakon što su Evropljani uvidjeli da zamjene za ruski gas nema, a Kremlj nije želio da se upušta u javna perpucavanja uoči julskog samita Grupe osam u Sankt Peterburgu.
Evropska povjerenica za vanjske poslove Benita Ferrero-Waldner ipak je u Sočiju upozorila da, ako Gazprom želi da proširi obim svog poslovanja u Evropi, Rusija mora otvoriti svoju gasnu infastrukturu za evropske kompanije.
Na dnevnom redu samita u Sočiju bila su, kako je saopćeno, i najvažnija međunarodna pitanja - Iran, Bliski istok i prostor bivše Jugoslavije.
I američki potpredsednik Dick Cheney nedavno je, tokom priprema za samit Moskve i EU, ocijenio da Rusija koristi energente kako bi zastrašivala i ucjenjivala svoje susjede.
Ruski ambasador u Evropskoj uniji, Vladimir Čizov, smatra Cheneyevu izjavu "hladnoratovskom retorikom", dodajući da evropskim partnerima nisu potrebna dodatna uvjeravanja u pouzdanost ruskih snabdjevača.
"Možda je uvjeravanje potrebno kada je riječ o javnom mnijenju i medijima, ali ne i o našim poslovnim partnerima, koji dobro poznaju situaciju i svjesni su da u posljednjih 30 ili 35 godina, koliko moja zemlja snabdijeva zapadnu Evropu naftom i zemnim gasom, nikada nije došlo do prekida snabdijevanja, čak i u jeku hladnog rata", izjavio je Čizov za BBC.
Pravne garancije Moskve da će njeno snabdijevanje EU energentima biti pouzdano dio su Energetske povelje, koju je Kremlj potpisao još 1994. godine, ali ga Duma do sada nije ratifikovala.
Ambasador Čizov smatra da se to neće desiti sve dok ne budu okončani pregovori dvije strane o dodatnim protokolima.
U međuvremenu, Bruxelles brine i mogućnost da evropsko tržište trpi zbog sve većeg izvoza ruskih energenata u Kinu. Čizov tim povodom kaže da problema neće biti ako potražnja EU ne bude značajno porasla:
"Tačno je da potpisujemo sporazume s Kinom, ali snabdijevanje te zemlje neće ići na račun snabdijevanja Evrope. Međutim, da bismo osigurali stabilno snabdijevanje, potrebna nam je i stabilna potražnja", izjavio je ruski ambasador u EU Vladimir Čizov.
