Približno 18 miliona Rumuna u nedjelju će izabrati sedmi po redu saziv Parlamenta od pada komunističke diktature 1989. godine.
"Jedina nepoznanica izbora je da li će Socijal-liberalna unija (USL) osvojiti više od 50 ili 60 posto“, izjavio je za agenciju France Presse sociolog Vasile Danču.
Rezultati ispitivanjima javnog mnjena pokazuju da će alijansa socijaldemokrata, liberala i konzervativaca osvojiti od 48 do 62 posto glasova.
U slučaju eventualne pobjede, ta koalicija će morati da sarađuje sa njenim rivalom, rumunskim predsjednikom Trajanom Baseskuom - predstavnikom desnog centra, kome mandat ističe krajem 2014. godine.
Analitičari zato očekuju nastavak političke krize u Rumuniji, koja je počela ljetos kada je Basesku (61) za dlaku izbjegao svrgavanje sa mjesta predsjednika, nakon što na referendum, na kome je trebalo da bude izglasana njegova smjena, nije izašla potrebna većina od sedam miliona glasača.
Sociolog Danču očekuje da će izlaznost na izborima biti oko 40 posto.
Drugi politički faktor na ovim izborima je Alijansa desna Rumunija, a čine je Demokratsko-liberalna partija, Građanska snaga i otcijepljeni dio te stranke - Nacionalna seljačka demohrišćanska partija.
Očekuje se da bi Alijansa mogla da osvoji 17 posto glasova, dok bi Popularna partija Dana Diakoneskua, vlasnika televizije OTV, mogla da osvoji 15 posto glasova. Velike izglede za ulazak u Parlament ima i Mađarska demokratska unija.
U dvodomnom parlamentu ima ukupno 470 mjesta - 315 u Donjem domu i 137 u Senatu, a prema izbornom zakonu, 18 mjesta u Donjem domu namijenjeno je poslanicima onih manjina čije stranke ne pređu cenzus od pet odsto.
Agencija Franss Presse podsjeća da je Rumunija druga najsiromašnija članica EU, sa velikim imovinskim razlikama između sela i grada.
Prosječna plata u Rumuniji iznosi 350 eura, a minimalna 130.
Poslije devet godina dinamičnog rasta, Rumuniju je između 2009. i 2010. godine pogodila jedna od najtežih kriza unutar Evropske unije.
Zahvaljujući zajmu Međunarodnog monetarnog fonda i EU, država je provela oštru štednju i obnovila rast 2011. godine, tako da je njen dug u kategoriji umjerenih u odnosu na druge članice Unije.
