Vrljanović je uhapšen u srijedu, prilikom tranzita u Muenchenu kada se avionom iz Beograda vraćao u SAD, a hapšenje je ovoj nevladinoj organizaciji sinoć prijavila porodica.
Željko Vrljanović, od oca Stojka, rodom je iz sela Borovca kod Okučana na području općine Novska i s porodicom je početkom rata 1991. izbjegao u Banju Luku, izjavio je Tanjugu predsjednik "Veritasa" Savo Štrbac.
Iz Republike Srpske Vrljanović se odselio prije devet godina u SAD i sa suprugom, sinom od devet i kćerkom od dvije godine, živi u Orlandu na Floridi, gdje je porodica stekla američko državljanstvo.
Početkom augusta je s porodicom prvi put došao na godišnji odmor u Banju Luku da posjeti oca i ostalu rodbinu, a u odlasku iz SAD-a nije imao nikakvih problema, kao ni prilikom presjedanja na aerodromu u Muenchenu.
U povratku je let iz Muenchena bio odgođen, pa su putnici prevezeni u hotel, gdje je Vrljanovića uhapsila njemačka policija na osnovu međunarodne potjernice koju je Hrvatska raspisala u novembru 2006.
Željkova supruga i djeca su jutros u 11 sati produžili put za Floridu, a on je zadržan u ekstradicionom pritvoru.
Prema riječima Štrpca, Vrljanović nije bio evidentiran na spisku procesuiranih za ratne zločine koji je hrvatsko Državno odvjetništvo sačinilo 2004.
S obzirom na to da se vraćao u SAD istim putem, preko Muenchena i Beograda, može se zaključiti da je Interpolova potjernica za njim raspisana u međuvremenu, a to znači da procesuiranje Srba za ratne zločine u Hrvatskoj još nije završeno, upozorio je Štrbac.
On je dodao da to dokazuju i podaci "Veritasa", prema kojima je 29 uhapšeno samo u ovoj godini, od kojih pet pod optužbom za klasični kriminal, a svi ostali zbog navodnih ratnih zločina.
Petorica su uhapšeni na području Srbije, trojica u Njemačkoj, a svi ostali u Hrvatskoj, precizirao je Štrbac, ukazavši da su hapšeni Srbi u tranzitu, povratnici, kao i oni koji su, uprkos pogromu, ostali da tamo žive.
Podaci "Veritasa" govore da su hrvatski pravosudni organi do kraja 2006. za Srbima raspisali najmanje 760 Interpolovih potjernica, na osnovu kojih su od 2001. uhapšena 63 u raznim zemljama.
Prema podacima Državnog odvjetništva Hrvatske, dosad je pred tamošnjim pravosudnim organima procesuirano 3.666 osoba za ratne zločine, od toga 62 pripadnika hrvatskih oružanih snaga ili 1,69 posto, dok su svi ostali Srbi ili pripadnici bivše JNA.
Podsjetivši da hrvatski organi nikada nisu objelodanili spisak više od 21.000 Srba obuhvaćenih amnestijom za oružanu pobunu, Štrbac je ukazao da se "proces hapšenja i procesuiranja za ratne zločine u Hrvatskoj pretvorio u perfidno dozirani mehanizam zastrašivanja, koji je u funkciji sprečavanja povratka Srba i održanja demografske ravnoteže ostvarene etničkim čišćenjem u toku rata".
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
