Brazil
0

U nedjelju se bira nasljednik predsjednika Lule da Silve

FENA
Lula da Silva (Foto: AP)
Lula da Silva (Foto: AP)
U nedjelju 136 miliona Brazilaca bira nasljednika predsjednika Inacija Lule da Silve kojem ustav brani treću kandidaturu, ali koji je u osam godina vlasti Brazil učinio 8. svjetskom ekonomijom i s rekordnom 82-postotnom popularnošću učinio je sve da pridonese pobjedi kandidatkinje svoje Radničke stranke kojoj to ipak nije uspjelo u prvom krugu 3. oktobra.

Bivša predstojnica Lulina ureda, 62-godišnja Dilma Rousseff zadnjih dana kampanje znatno je povećala prednost pred protukandidatom Joseom Serrom na 51,9 posto prema 36,7 posto. Lula je snažno lobirao za Roussef i njena je pobjeda bila očekivana već u prvom krugu, što se nije ostvarilo s nedovoljnih 46,8 posto glasova prema 32,6 posto za Serru.

Glavno iznenađenje prvog kruga 3. oktobra bila je Marina Silva, kandidatkinja Zelenih koja je dobila glasove 19,3 posto birača.

U drugom krugu Silva, članica Evangeličke crkva koja se protivi izmjeni zakona o pobačaju, odbila je podržati jedno od dvoje kandidata. Ankete pokazuju da će mnogi njeni birači podržati baš Dilmu Rousseff koja je u međuvremenu, kako bi pridobila Katoličku crkvu, objavila da odustaje od izmjene zakona o pobačaju.

I Rousseff i Jose Serra (68), kandidat socijaldemokrata (PSDB), u kampanji su isticali vlastitu revolucionarnu prošlost. Rousseff se obučavala za gerilku, tri je godine bila u zatvoru i ondje mučena tokom diktature (1964. do 1985.), a zbog svoje borbenosti, jer je preboljela i rak dojke, stekla je titulu "čelične dame". Serra pak, kao otvoreni kritičar režima u doba diktature, morao je izbjeći u višegodišnji egzil.

Kako se izborni dan bližio retorika se zaoštravala i prerasla čak u fizičke napade. Serra je optužio pristaše Dilme Rousseff da su ga fizički napali te je morao biti zbrinut u bolnici. Predsjednik Lula takve je tvrdnje odbacio kao pokušaj privlačenja pažnje birača.

U osam godina vladavine Lula da Silva, socijalist kojeg je dolazak na vlast dočekan s nepovjerenjem ekonomista, ne samo da Brazilu nije donio kolaps, već ga je naprotiv izgradio u južnoameričkog diva i globalno uticajno gospodarstvo.

Socijalnim programima uzdigao je iz siromaštva u srednju klasu 20 miliona ljudi, a vlastitim životnim putem radnika koji je postao predsjednik stekao je milione pristaša.

Rousseff je imala lakšu zadaću jer joj je bilo dovoljno obećati da će slijediti Lulin put, a zahvaljujući njegovoj harizmi uspjela je od dotad nepoznate političarke postaviti se kao favoritkinja.

Kako kandidat šesterostranačke koalicije Serra se borio pronaći djelotvornu poruku kojom će doprijeti do birača. Zbog Lulinih ekonomskih uspjeha nastojao je ne biti odveć kritičan i zato se usredotočio na kritike korupcijskih skandala, piše Reuters. Lula je Dilmu, kako je zovu Brazilci, štitio od optužbi za korupciju u odjelu naftne industrije kojim je rukovodila.

Agencija dpa ističe kako je za oboje kandidata nadasve važan što veći izlazak birača te se nadaju kišnom vremenu. U Brazilu je glasanje obavezno, a produženi vikend zbog Dana mrtvih mnogi Brazilci kane iskoristiti za putovanje, a nedolazak na birališta opravdati plaćanjem manje novčane kazne.

Neodaziv na izbore iznosi prosječno 18 posto.

Agencija AFP prenosi ocjenu brazilske štampe da "je mnogo više toga što spaja dvoje kandidata, nego razdvaja".

Oboje su kandidati lijevog centra, struje koja vlada Brazilom zadnjih 16 godina, piše AFP i citira Alexandera Busha, autora knjige "Brazil, zemlja današnjice" koji poručuje "Bez obzira na to ko pobijedi, novi će predsjednik preuzeti velik teret, jer uprkos svom uspjehu Lula ostavlja nasljedniku teško breme u sektoru obrazovanja, infrastrukture, sigurnosti, korupcije te neizbježive reforme penzijskog i poreznog sistema koji su jako skupi".