Evropski sud za ljudska prava prihvatio je da zemlje mogu odlučivati o tome da li će zatvorenici imati pravo glasa ili ne.
U Velikoj Britaniji zatvorenici ne mogu glasati na izborima. Austrijanci su zabranili glasanje kriminalcima koji su bili u zatvoru najmanje šest mjeseci. Međutim, na Evropskom sudu su izgubili, te sada moraju mijenjati Zakon.
Zatvorenici u Armeniji, Bugarskoj, Estoniji, Gruziji i Rusiji nemaju pravo glasa. U Mađarskoj i Lihtenštajnu u toku je izmjena zakona i zatvorenici će imati pravo glasa na narednim izborima.
Prema pisanju BBC-a, u nekim bivšim komunističkim zemljama vladaju najliberalniji zakoni. Takav je slučaj sa Albanijom, gdje tamošnji osuđenici, bez obzira na djelo koje su počinili, mogu birati vlast u svojoj zemlji. Slična situacija je i u Bosni i Hercegovini.
Pravo glasa zatvorenicima dale su i Hrvatska, Češka, Danska, Finska, Irska, Latvija, Litvanija, Makedonija, Crna Gora, Španija, Švedska, Švicarska i Ukrajina.
Većina zatvorenika može glasati i u Kipru i Rumuniji ukoliko sudija ne odluči drugačije. Na Malti mogu glasati ukoliko su osuđeni na manje od godinu dana.
U Bugarskoj sudije imaju velike ovlasti kada je riječ o pravu glasa osuđenika i kriminalaca. U Francuskoj su zakoni veoma kompleksni po ovom pitanju i sve zavisi od vrste kazne. Slično je i u Luksemburgu, Holnadiji i Slovačkoj.
U Njemačkoj zatvorenici gube pravo glasa ukoliko su osuđeni zbog djela protiv države i demokratskog poretka. Na primjer, pljačkaši mogu glasati, dok je teroristima to pravo oduzeto. Isti zakoni na snazi su u Norveškoj i Portugalu.
Italija i Grčka imaju različite nivoe kazni. Osuđenici na doživotne kazne nemaju pravo glasa. U Poljskoj sud može kriminalcu zabraniti da glasa iako je odslužio svoju kaznu.
Na Islandu se vodi velika debata o ovom pitanju. Stav javnog mnijenja je da oni koji počine zločin trebaju izgubiti pravo glasa.
U Moldaviji i Monacu sud odlučuje o tome da li osuđenici mogu glasati ili ne.
