Svijet
0

U Bruxellesu počinje proljetni samit Evropske unije

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Pod predsjedanjem njemačke kancelarke Angele Merkel u Bruxellesu u četvrtak uvečer počinje proljetni sastanak na vrhu Evropske unije.

Tradicionalno ovaj sastanak šefova država i vlada 27 zemalja članica EU-a posvećen je ekonomskoj i socijalnoj politici. Ali ovaj put kancelarka Merkel na sami vrh dnevnog reda postavila je zaštitu okoliša i klime.

Koje li slučajnosti, prenosi Radio DW, danas u Bruxellesu počinje dvodnevni sastanak na vrhu Evropske unije, i to na 8. mart, Međunarodni dan žena, i to pod predsjedanjem jedne žene – njemačke kancelarke Angele Merkel. Ova slučajnost, međutim, neće biti samo razlog za slavlje. Dnevni red samita je više nego eksplozivan.

"Vjerujem da je ovaj proljetni sastanak Evropskog vijeća važan za Evropu i svijet. Ovaj sastanak mora poduzeti akcije oko tema koje se ljudima nalaze na srcu i koje su odlučujuće za buduće generacije", naglasio je prije početka samita predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso.

Središnja tema je kako zaštititi klimu i okoliš. Njemačko predsjedništvo želi obavezati sve zemlje članice da do 2020. godine ispuštaju 20% manje plinova koji izazivaju efekt staklenika, zatim da postignu 20% više efikasnosti oko energije te da dosegnu 20% udjela iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.

"Ne možemo voditi evropsku bitku protiv globalnog problema, prema tome, mislim da Evropa može biti primjer drugima. Evropa se mora obvezati, ali nakon toga Evropa ima dobre izglede ući u dijalog s drugim zemljama koje također treba da daju svoj doprinos", kazala je Merkel.

Druga velika tema je energetska politika i tu je glavna tačka završetak stvaranja unutarnjeg energetskog tržišta. Evropska komisija ponovno upozorava na potrebu podjele energetske mreže i proizvođača energije. Osim toga šefovi država i vlada razgovarat će o energetskoj ovisnosti zemalja članica.

Nadalje, Unija će kako bi povećala svoju sposobnost konkuretnosti, raspravljati o mjerama za smanjenje birokratije. Do 2012. godine opterećenje administracije trebalo bi se smanjiti za jednu četvrinu, a to bi, kako smatraju stručnjaci, rezultiralo u dodatnom ekonomskom rastu od oko 1,4%.

Njemačka kancelarka Angela Merkel raspravljat će sa svojim kolegama o sadržaju Berlinske deklaracije kojom će se za dvije sedmice u Berlinu vrednovati i proslaviti 50. rođendan od potpisivanja Rimskih sporazuma. Još uvijek je sporno hoće li se u deklaraciji spomenuti evropski ustav ili ne.

Predstojeća rasprava o energetskoj politici i zaštiti klime ostaje vrlo sporna. O planu da se zacrtaju obvezujući ciljevi za korištenje obnovljivih izvora energije mnogi šefovi država i vlada zemalja članica ne žele ni čuti.

Popis protivnika planova kancelarke Merkel je dug, a seže od Francuske i Finske, preko Poljske, Estonije pa sve do Grčke. Pojedine zemlje debatu žele iskoristiti kako bi nuklearnoj energiji dale još veći prostor i značaj.

Merkel želi i mora biti uspješna. Kako će joj to uspjeti bez pravih partnera i velikog pritiska interesnih skupina, naprimjer moćne njemačke autoindustrije koja masivnim lobiranjem pokušava spriječiti oštro smanjenje CO2, ostaje pitanje na koje do petka čekamo odgovor.

Predsjednik Evropske komisije Barroso je s pravom na kraju ukazao: "Ove sedmice oči svijeta bit će uprene na sastanak Evropskog vijeća, i to od Washingtona preko Moskve do Pekinga i svi će promatrati jesmo li zaista vjerodostojni kada govorimo o sigurnosti opskrbom energijom i zaštiti klime."