U Abu Dhabiju počinju razgovori Rusije, Ukrajine i SAD-a o mogućem mirovnom sporazumu

Riječ je o prvom sastanku tog formata od februara, nakon nekoliko rundi pregovora održanih ranije ove godine. U fokusu će biti sigurnosne garancije, dok Moskva i Kijev i dalje imaju udaljene stavove o ključnim elementima mogućeg dogovora za okončanje rata, koji se približava petoj godini.

Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, objavio je na X-u da on i izaslanik Steve Witkoff rade na "pregovaračkom rješenju koje može donijeti trajan mir i stvoriti uslove za suverenu, sigurnu i prosperitetnu Ukrajinu u stabilnijem evropskom sigurnosnom okruženju".

Ruski predsjednik Vladimir Putin traži da Ukrajina povuče trupe iz Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, četiri regije koje je Moskva ilegalno anektirala u septembru 2022. godine, ali ih nikada nije u potpunosti zauzela. Također zahtijeva da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u, prihvati stroga ograničenja za svoju vojsku i ukine restrikcije prema ruskom jeziku i Pravoslavnoj crkvi povezanoj s Moskvom u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje zahtjeve da Kijev dobrovoljno ustupi teritorij koji Rusija nije uspjela zauzeti na bojnom polju. Ne prihvata ni ograničenja ukrajinske vojske niti odnosa sa zapadnim partnerima, koje Kijev smatra ključnim sigurnosnim garancijama protiv nove ruske invazije.

Ukrajina smatra da je hitan prekid vatre neophodan prvi korak prema širem sporazumu te tvrdi da se teritorijalna pitanja mogu riješiti samo direktnim sastankom Putina i Zelenskog. Putin, s druge strane, traži sveobuhvatan mirovni sporazum pod ruskim uslovima i odbija opće zaustavljanje neprijateljstava, uz tvrdnju da bi to ukrajinskim snagama omogućilo odmor i popunu zaliha oružja.

Rusku delegaciju predvodi Putinov pomoćnik Vladimir Medinski, a u njoj su i zamjenici ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, šef vojne obavještajne službe Igor Kostjukov i zamjenik načelnika operativnog odjela Generalštaba Jurij Žigarlovski. Ukrajinsku delegaciju vodi Rustem Umerov, šef Vanjske obavještajne službe, a prema izvještajima u njoj su i Kirilo Budanov, Sergij Kislitsja i David Arahamija.

Kushner je naveo da će širi i trajniji sporazum zahtijevati direktan angažman Rusije i evropskih partnera o sigurnosnim aranžmanima koji ih se tiču. Prije početka trostranih razgovora on i Witkoff trebali bi se odvojeno sastati s izaslanicima Ukrajine, Evropske unije, NATO-a, Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Italije.

Moskva je pozdravila širi pristup, ali se usprotivila uključivanju Evropljana u trostrane razgovore, uz mogućnost da se predstavnici EU priključe kasnije. Dio članica EU američke prijedloge vidi kao previše povoljne za Moskvu, dok se borbe nastavljaju duž fronta od 1.200 kilometara, uz pojačane udare dronovima i raketama s obje strane.