U odgovoru na Karadžićev zahtjev za žalbu, Tužilaštvo je upozorilo da nekadašnji lider bosanskih Srba svoj zahtjev zasniva na tvrdnjama da Tužilaštvo zadržava, odnosno krije od njega pojedine dokaze, a da te tvrdnje nije potkrijepio nijednim argumentom.
Pored toga, Karadžić nije u svom zahtjevu označio nijednu grešku u odluci sudskog vijeća čije pobijanje traži, već prosto smatra da ima pravo da se žali, jer je sud naložio Tužilaštvu objelodanjivanje materijala, ali ne i onog za koji je prethodno potrebno pribaviti pristanak "treće strane", navelo je Tužilaštvo, prenio je Tanjug.
Sudsko vijeće je u odluci od 15. januara preciziralo da Tužilaštvo nije dužno da obavijesti Karadžića o broju dokumenata i dokaza za čije je objelodanjivanje potreban pristanak "treće strane", sve dok taj pristanak ne pribavi, a ukazalo je i na obavezu Tužilaštva da mora da pribavi i pristanak za "objelodanjivanje same činjenice da takav materijal postoji".
Tužilaštvo je podsjetilo i na važenje pretpostavke da ono svoje dužnosti uredno izvršava, kao i da Karadžić nijednim argumentom to nije uspio da ospori.
Karadžić je 6. februara podnio molbu sudskom vijeću sa zahtjevom da mu se odobri pravo da se žali Žalbenom vijeću Haškog tribunala zbog navedene odluke, tvrdeći da će, ukoliko na vrijeme ne bude upoznat sa svim dokaznim materijalom koje posjeduje Tužilaštvo, biti povrijeđeno njegovo pravo na odbranu, kao i da će to utjecati na "pravičnost i ekspeditivnost suđenja".
Karadžić je uhapšen 21. jula 2008. u Beogradu, poslije 12 godina skrivanja, a 30. jula je izručen Haškom tribunalu, koji ga tereti za genocid i niz drugih ratnih zločina na prostoru BiH.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
