Svijet
0

Turska: U nedjelju parlamentarni izbori

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
U Turskoj se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori na kojima će prema najnovijim prognozama pobjediti vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) iako je opozicija optužuje da pokušava da poremeti odnos između crkve i države i da zemlju vrati u islamsku prošlost.

U predizbornoj kampanji učestvovalo je 14 partija i skoro 7.500 kandidata za poslanike.

Prema najnovijim anketama koje u Turskoj treba primiti s izvjesnom rezervom, mjesto u parlamentu, za šta treba osvojiti 10 odsto glasova, izboriće samo tri stranke: proislamistička AKP, sa 40 odsto, opoziciona Republikanska narodna partija lijevog centra (ĆP), 20 i radikalna Partija nacionalističkog pokreta (MHP), 12 procenata, javio je u subotu Tanjug.

Predviđa se, takođe, da će prag parlamenta preskočiti i oko 25 nezavisnih poslanika, uglavnom Kurda, pošto se njihova Partija demokratskog društva nije usudila da se uključi u kampanju plašeći se da, i ovog puta, kao 2002. neće osvojiti obavezni cenzus koji je, koliko je poznato, u Turskoj najviši na svijetu, javljaju svjetske agencije.

Lider vladajuće partije i premijer Redžep Tajip Erdogan je u kampanji odbacio optužbe da AKP ima "tajni islamistički plan", koji će sprovesti ukoliko ponovo osvoji vlast.

Erdogan je obećao da će poslje izborne pobjede još brže nastaviti reforme, kako bi zemlja ispunila kriterijume za ulazak u EU.

U tradicionalno sekularističkoj ĆP, u kampanji su ukazivali na Erdoganovu "fundamentalističku prošlost" i naglašavali da on predstavlja "veliku pretnju ustavnom sistemu".

U toj stranci, koju je prije osamdeset godina formirao osnivač moderne turske republike Mustafa Kemal- Ataturk, tvrde da se zemlja našla na prekretnici.

U radikalnoj MHP optužuju vladu da je popuštajući pred zahtjevima koji stižu iz Brisela za prijem Turske u Evropsku uniju ugrozila nacionalni identitet zemlje.

Pravo glasa ima 42 od ukupno 70 miliona Turska, a prvi nezvanični rezultati biće poznati u nedelju kasno uveče.

Nova vlada, ko god je bude formirao, prvog dana će se suočiti sa velikim izazovom: u parlamentu treba da bude izabran predsjednik republike.

Duboke podjele među strankama oko novog šefa države, koji je trebalo da bude izabran još u aprilu, dovele su političke krize i do raspisivanja parlamentanih izbora - četiri mjeseca prije roka.