"Učinili smo ustupke - kao što je posjeta našeg premijera Ankari - ali Turska nije uzvratila", naglasila je ona u intervjuu Reutersu, dodajući da "nije došlo do poboljšanja koja smo očekivali u ovoj godini".
Glavni spor između Grčke i Turske su teritorijalna razgraničenja u Egejskom moru, zbog čega su 1996. godine došle do ivice rata, koji je spriječen angažiranjem SAD-a.
Atina i Ankara dugo imaju različit pristup i problemu Kipra, iako je ujedinjenje otoka, o čemu se ponovo vode pregovori, uvjet za približavanje Turske Evropskoj uniji.
Kipar je 2004. godine primljen u EU, nakon što je Bruxelles odlučio vlast kiparskih Grka priznati kao jedinu legitimnu na otoku.
Bakoyannis je naglasila kako ne vidi da je Turska sada stvarno spremna podržati ujedinjenje Kipra, ali i dodala kako se nada da će se to dogoditi.
Kipar i Grčka kao članice EU-a mogu vetom spriječiti ulazak Turske u Uniju.
Grčka ministrica je također ocijenila da ni Bivša Jugoslavenska Republika Makedonije "ne pokazuje znake iskrene spremnosti" da riješi spor s Grčkom u vezi s imenom koje joj Atina osporava.
Grčka, naime, ne prihvata da njen susjed u svome nazivu zadrži ime Makedonija, jer se tako zove njezina sjeverna pokrajina.
Vlasti u Skoplju su nedavno tužile Grčku Međunarodnom sudu pravde u Haagu, ističući da namjernim zaoštravanjem spora oko imena onemogućava makedonski put ka članstvu u NATO-u.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
