Do sada su u Turskoj predsjednici birani u parlamentu, podsjeća agencija Reuters.
Ovim amandmanima promijenjena je i dužina predsjedničkog mandata. Dok je dosad on iznosio sedam godina i nije se mogao obnoviti, a odsad bi trebalo da iznosi pet godina s time što bi neko mogao biti i drugi put izabran.
Također je novim amandmanima izbačen član iz nacrta teksta o kome će se odlučivati na referendumu u kome se kaže da građani treba da izaberu i 11. predsjednika Turske. To je zapravo sadašnji predsjednik Abdullah Gul, koji je u augustu izabran za šefa države sa sedmogodišnjim mandatom.
Neki pravni stručnjaci smatraju da bi usvajanje novih amandmana na referendumu značilo kako bi Gul trebalo da podnese ostavku i ponovo se kandidira za dužnost predsjednika.
Ustavnu reformu je predložila vladajuća AK partija premijera Tayyipa Erdogana s korijenima u islamu, pošto je uticajna sekularna elita, među kojima su i generali vojske, prvi put uspješno blokirala u maju pokušaj da se Gul izabere za novog predsjednika.
Otpor sekularne elite objašnjava se strahom da će ustavne osnove države biti ugrožene zbog Gulove islamske prošlosti i zbog toga što njegova supruga na javnim mjestima nosi maramu. Parlament ga je ipak u ponovljenom krugu glasanja izabrao za predsjednika.
Gul i Erdogan odbacuju te optužbe.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
