Trumpova administracija želi srušiti Madura u Venecueli, Marco Rubio predvodi tim

Na čelu tog procesa nalazi se Marco Rubio, državni sekretar i savjetnik za nacionalnu sigurnost. Rubio tvrdi da je Maduro nelegitiman lider koji nadgleda izvoz droge u Sjedinjene Države, što, kako kaže, predstavlja "neposrednu prijetnju".

Posljednjih sedmica, američka vojska izvela je smrtonosne napade na civilne brodove za koje je administracija rekla da švercuju drogu za venecuelanske bande. Ali Rubio oblikuje agresivniju strategiju, koristeći obavještajne podatke koje je dostavila CIA, rekli su zvaničnici. Pentagon je u regiji rasporedio više od 6.500 vojnika.

Direktor obavještajne agencije John Ratcliffe i Trumpov glavni savjetnik za unutrašnju politiku Stephen Miller takođe podržavaju Rubijev pristup, dodali su zvaničnici.

Američka vojska planira potencijalne vojne operacije usmjerene na osumnjičene za trgovinu drogom unutar same Venezuele kao narednu fazu, iako Bijela kuća još nije odobrila taj korak, kažu sadašnji i bivši zvaničnici.

Te operacije imale bi za cilj ometanje proizvodnje i trgovine drogom u Venezueli, kao i stezanje obruča oko Madura.

Budući da zvaničnici administracije tvrde da Maduro stoji na čelu venecuelanske kartelske mreže, oni mogu argumentovati da je njegovo uklanjanje s vlasti u konačnici operacija protiv narkotika.

Rubio često citira optužnicu Ministarstva pravde iz 2020. protiv njega i drugih venecuelanskih zvaničnika za trgovinu drogom. Nedavno je opisao Madura kao "bjegunca od američke pravde" i šefa "terorističke organizacije i organizacije organizovanog kriminala koja je preuzela državu".

Istovremeno, dvojica visokih predstavnika opozicije u Venezueli kažu da njihov pokret planira šta učiniti ako Maduro padne i da su razgovarali s Trumpovom administracijom o toj mogućnosti.
Zvaničnici Trumpove administracije nisu potvrdili da li je bilo takvih razgovora, a Bijela kuća nije dala komentar.

U julu je Trump potpisao još uvijek tajnu naredbu kojom je američkoj vojsci dao ovlaštenje da koristi silu protiv narko-kartela koje je njegova administracija označila teroristima. Pentagon je počeo graditi veliku mornaričku silu u Karibima.

Nakon toga uslijedili su američki vojni napadi na civilne brodove. Trump je najavio tri takve operacije u međunarodnim vodama od 2. septembra, u kojima je ubijeno najmanje 17 ljudi, bez iznošenja pravne osnove za napade. Prve dvije je opisao kao usmjerene na Venecuelance, ali nije naveo nacionalnost ljudi ubijenih u trećem napadu. NBC News ranije je izvijestio o planiranju proširenja vojnih operacija na Venezuelu.

Rubio se u maju sastao s pet opozicionih lidera koji su tajno pobjegli u SAD u onome što je nazvao "preciznom operacijom". Pohvalio je opozicionu liderku Maríu Corinu Machado, koju je u ovogodišnjoj posveti nazvao njenim nadimkom, "venecuelanska Čelična dama."

Pedro Urruchurtu, savjetnik Machado, rekao je u intervjuu da je opozicija razvila plan za prvih 100 sati nakon Madurovog svrgavanja, koji bi uključivao prijenos vlasti na Edmunda Gonzáleza, koji se prošle godine kandidovao protiv Madura.

Nezavisni posmatrači rekli su da su izbori bili obilježeni prevarama i da je González, koji je od tada u egzilu u Španiji, bio njihov legitimni pobjednik.

"Ono o čemu govorimo je operacija demontiranja kriminalne strukture, a to uključuje niz akcija i instrumenata", rekao je Urruchurtu, dodajući da se to "mora uraditi upotrebom sile."

Planovi opozicije uključuju pridobijanje drugih vlada na diplomatske, finansijske, obavještajne i policijske akcije, rekao je on.

Drugi visoki član uglavnom prognane venecuelanske opozicije, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti o osjetljivoj temi, rekao je da razgovaraju s više američkih agencija.

State Department je rekao da se administracija fokusira na borbu protiv narko-kartela.

"Maduro nije legitimni lider Venezuele; on je bjegunac od američke pravde koji podriva regionalnu sigurnost i truje Amerikance, i želimo da ga privedemo pravdi", rekao je Tommy Pigott, zamjenik glasnogovornika State Departmenta.

Općenito je nelegalno prema međunarodnom pravu koristiti silu u drugoj zemlji bez njenog pristanka ili odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Ali američka vlada, pod administracijom bivšeg predsjednika Joea Bidena, priznala je Gonzáleza kao legitimnog pobjednika izbora 2024. Ako González izjavi da odobrava intervenciju, Trumpova administracija mogla bi tvrditi da je to bio pristanak.

Tokom svoje prve administracije, Trump je podržao pokušaj ustanka drugog opozicionog lidera protiv Madura i uveo stroge sankcije Venezueli. Ali sadašnji napori izgledaju mnogo širi, uglavnom zbog američkih vojnih udara i raspoređivanja snaga.

Samo mali broj zvaničnika uključen je u planiranje u Bijeloj kući o Venezueli. Neki upućeni u rasprave sugerirali su da Rubio i njegovi saveznici prvo traže načine da zbace Madura bez direktne američke vojne akcije.

Posljednjih sedmica, Rubio je snažno govorio o namjeri Trumpove administracije da prisili Madura da odgovara na optužnicu Ministarstva pravde.

State Department je povećao nagradu na 50 miliona dolara za bilo kakve informacije koje vode ka Madurovom hapšenju i osuđivanju za optužbe o trgovini drogom.

Kao republikanski senator sa Floride, Rubio je bio pokretačka snaga iza prvih napora Trumpove administracije da zbaci Madura. Rubio, sin kubanskih imigranata, dugo je tvrdio da će uklanjanje Madura s vlasti oslabiti bliskog saveznika Venezuele, komunističku vladu Kube.

Rubio i mnogi republikanski političari takođe su svjesni važnosti ovog pitanja za birače na Floridi kubanskog i venecuelanskog porijekla, od kojih mnogi se protive vladama u svojim bivšim državama.

Trump nije eksplicitno izjavio da mu je cilj zbacivanje Madura, ali se pohvalio novom vojnom kampanjom u Karibima.

"U posljednje vrijeme smo počeli koristiti vrhovnu moć američke vojske kako bismo uništili venecuelanske teroriste i mreže za trgovinu drogom kojima rukovodi Nicolás Maduro", rekao je prošle sedmice u govoru pred Generalnom skupštinom UN-a.

Rubio je rekao da će Trump "povesti rat protiv narko-terorističkih organizacija", uprkos nedostatku kongresnog odobrenja za bilo kakav oružani sukob s njima.

Pravni stručnjaci kažu da su smrtonosni vojni napadi na osumnjičene brodove za šverc droge bili nelegalni.

Bijela kuća tvrdi da su napadi opravdani kao čin samoodbrane jer svake godine umire oko 100.000 Amerikanaca od predoziranja. Porast takvih smrti posljednjih godina uglavnom je potaknut fentanilom, čija se opskrba u SAD gotovo u potpunosti proizvodi u laboratorijama u Meksiku, a ne u Južnoj Americi.

Rubio je 2019. godine održao Johna Boltona, tadašnjeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost, i Mikea Pompea, državnog sekretara, u podršci Juanu Guaidóu, opozicionom lideru Venezuele koji je pokušao s vlasti zbaci Madura.

Uz nešto vojne podrške, Guaidó je pokušao potaknuti ustanak koji se izjalovio. Pokušaj puča naredne godine, koji je planirao bivši američki vojnik specijalnih snaga, takođe je propao.

Situacija u Venezueli i dalje je teška za opoziciju, iako je većina zemlje pokazala snažnu želju za promjenom.

Na prošlogodišnjim izborima, otprilike 70 posto stanovništva glasalo je za Gonzáleza, prema papirnim zapisima s glasačkih mašina koje je prikupila opozicija. Carter Center, nezavisni posmatrač izbora, potvrdio je da je opoziciono brojanje bilo tačno.

Ali venecuelanska vojska ostala je lojalna Maduru, uprkos godinama loših plata i političke represije.

Neki visoki američki zvaničnici, posebno Richard Grenell, Trumpov izaslanik za Venezuelu i šef Kennedy centra, kažu da bi svaki pokušaj uklanjanja Madura silom bio pogrešan.

Ti zvaničnici tvrde da proširivanje kampanje protiv Venezuele u operaciju promjene režima rizikuje uvlačenje Sjedinjenih Država u dugotrajan rat kakav je Trump obećao izbjeći.

Grenell i njegovi pristalice kažu da je diplomatsko pregovaranje najbolji način da se zaštite američki ekonomski interesi u Venezueli.

Grenell se sukobljavao s Rubiom oko raznih pitanja u ovoj administraciji, uključujući kako natjerati Madura da oslobodi američke taoce.

Grenell je pregovarao o oslobađanju nekoliko američkih talaca i postigao dogovor da Venezuela primi nazad ilegalne migrante koje je Trumpova administracija zadržavala. Veći ciljevi koje je Trump gurnuo Grenella da pokuša osigurati kroz pregovore drže se u strogoj tajnosti.

Govoreći na skupu Conservative Political Action Committee ovog mjeseca u Paragvaju, Grenell je rekao da još uvijek ima vremena za diplomatiju.

"Vjerujem u diplomatiju. Vjerujem u izbjegavanje rata", rekao je Grenell.

U intervjuu za New York Times prošlog petka, potpredsjednica Venezuele Delcy Rodríguez rekla je da njena zemlja nije veliki proizvođač ili izvoznik droga i da "nema sumnje da je jedan od strateških ciljeva" Trumpove administracije "ono što oni nazivaju promjena režima."

Rodríguez je rekla da Venezuela želi nastaviti dijalog s Grenellom i normalizovati ekonomske odnose sa SAD-om, rekavši da je Trumpova baza glasala za ekonomski rast, "a ne za još ratova".

Ovog mjeseca, Maduro je poslao trostranično pismo Trumpu u kojem insistira da njegova zemlja ne izvozi drogu.

Pismo, datirano 6. septembra, pozivalo je na razgovore radi smanjenja tenzija, rekli su upućeni izvori za New York Times. Pismo je ostalo neobjavljeno do 21. septembra, kada ga je Rodríguez objavila na internetu i rekla da je dostavljeno Washingtonu preko posrednika.

Karoline Leavitt, glasnogovornica Bijele kuće, rekla je prošle sedmice da je administracija primila pismo, ali ga je odbacila.
Ujedinjene nacije kažu da većina koke, osnovnog proizvoda za kokain, dolazi iz Kolumbije, a u manjoj mjeri iz Perua i Bolivije. Iako dio kokaina napušta Južnu Ameriku preko Venezuele, zemlja nije glavni izvor droga koje stižu u SAD, prema izvještaju DEA-e iz 2020.

Yván Gil, ministar vanjskih poslova Venezuele, rekao je da jedan znak da njegova nacija želi diplomatiju jeste taj što i dalje prihvata dva leta sedmično s deportiranim osobama iz SAD-a.

"Spremni smo razgovarati o svemu što treba da se razgovara s jednom susjednom državom, državom koja je ekonomska sila, vojna sila", rekao je Gil.

Dodao je da bi veliki sukob doveo do "pretjerane migracije" i ekonomskog kolapsa koji bi "destabilizovao cijelu regiju."